Prilikom 300. rodjendana franjevca i književnika p. Lovre Bogovića, je 18. marca priredio Crikveni mišani zbor Veliki Borištof i KUGA spomenpriredbu u crikvi i u prostorija KUGE.

Svetačnu svetu mašu je predvodio farnik mag. Ivan Karall u koncelebraciji kanonika Tome Krojera, dekana p. Božidara Blaževića OFM, mjesnoga farnika p. Zorana Tadića i p. Stjepana Lukaševića. Nažalost je predvidjeni glavni celebrant biškupski vikar mag. Željko Odobašić obetežao.
 

U svojoj prodiki je ishadjajuć iz sv. evandjelja 4. korizmene nedilje pokazao na Jezuša, ki vrači od rodjenja slipoga človika a tomu svemu još i na subotni dan. Ki vidi, ta je srićan človik, ali i on ima i posebnu odgovornost. A tu odgovornost je oćutio i naš p. Lovre Bogović, ki ima neizmjerne zasluge za naš hrvatski narod, kad mu je poklonio dva molitvenike: Duhovni vrtljac (skupa s p. Godefridom Palkovićem) i Hižu zlatu, najprošireniji molitvenik med nami Hrvati uopće.

A svoju Hižu zlatu je poklonio Majki Božjoj, presvitloj andjeoskoj kraljici. P. Bogović nije zatvorio svoje oči pred skrbljom za svoj narod, a tim je, kako izgleda, došao i u tešku situaciju, kada piše u svojem aldovanju: da su nenavidnosti ognji žgali i da su ugovorljivcev streljice striljale. Naš franjevac p. Lovre je bio kot putokaz, svitlost za naš narod. Svetu mašu je krasno oblikovao Crikveni mišani zbor a na orgula je bio prof. Štefan Kocsis, ki jur kroz 80 ljet vrši službu kantora na Dolnjoj Pulji.
 

U prostorija KUGE se je pak održala spomenpriredba, ku je isto oblikovao Crikveni mišani zbor, a sve nazočne je pozdravio zborovodja zbora, dir. u mir. Štefan Zvonarić. Isto je sve nazočne pozdravio Manuel Bintinger u ime KUGE.

Farnik mag. Ivan Karall je održao referat o žitku i djelovanju p. Lovre Bogovića, ki se je rodio pred 300 ljeti u Velikom Borištofu, 22. marca 1723. u Cinkinom stanu. S 23 ljeti je zaredjen za duhovnika i je služio kot franjevac Marijanske provincije svojemu hrvatskomu narodu. Bio je ne samo u kloštri u Novom Gradu i u Željeznu na Brigu, nego i administrator u Santaleku, pomoćnik u dolnjopuljanskoj fari i kapelan u Koljnofu. Od Božić 1788. do svoje smrti 12. januara 1789. je ispomagao u kloštru cistercitov u St. Gotthardu.
 

Akademik dr. Nikola Benčić je referirao o gradišćanskohrvatskom baroku. Najzaslužniji med književniki baroka su bili p. Lovre Bogović, p. Godefrid Palković, p. Jeremija Šosterić i p. Šimon Knefac, franjevci, kot i servit p. Eberhard M. Kragel (Četira poslidnja, 1763.) i pavlinac p. Žigmund Karner. Meda nje se more i ubrojiti jezuit p. Juraj Mulih, ki je održao misije 1749./1750. u naši fara. A pod barokom mislimo na vrime izmed 1575. i 1770. ljeta.

Slijedila je živa diskusija i tim se je pokazalo veliko zanimanje za ovu dob naše jako plodne književnosti.
 

Na koncu priredbe se je još zahvalio načelnik mag. Martin Karall osobito dir. Štefanu Zvonariću, ki je bio motor ove svetačnosti. Obiljni bife, na koga je pozvala općina Veliki Borištof, je još mnoge diozimatelje ponukao na daljnje razgovore ove zaista zanimljive akademske spomenpriredbe.

slika:  p. Božidar Blažević OFM