Dr. Ante Bauer
Dr. Ante Bauer rodjen je 1856. ljeta u Breznici, u Hrvatskoj, a umro 1937. godine u Zagrebu. Njegov otac je bio gradišćanski Hrvat, živio je u selu Cindrof pred doseljenjem u Hrvatsku. Njegova majka se je zvala Barbara, a rodjeno joj je prezime bilo Rubinić. On je bio nadbiškup i rektor: Na čelu Zagrebačke nadbiškupije je bio od 1914. do 1937., a od 1906. do 1907. bi je rektor na Sveučelišću u Zagrebu. Dr. Ante Bauer bio je plodan filozofski pisav. Bavio se je pitanjem unde malum – odakle zlo? Prvi put u europskoj misli klasično teodicejsko pitanje – unde malum? – postavio je grčki filozof Epikur. Od tada skoro je svaki europski filozof smatrao dužnim dati odgovor na ovo ni malo jednostavno pitanje.
Dr. Michael Šoretić
Rodjen je 1741. u Cindrofu od siromašnih hrvatskih roditeljev, a umro je 1786. ljeta od tuberkoloze. Promoviran je 1765. u Beču, njegova latinska disertacija nosi naslov „DE sensibus externis“. U Trnavi (današnja Slovačka) bio je profesor patalogije i interne medicine. Kad je sveučelišće preseljeno 1777. ljeta iz Trnave u Budim, prošao je i on tamo. Bio je dvakrat dekan medicinskoga fakulteta.
Njegov nasljednik na sveučelišću bio je Dr. Wenzel Trnka von Krzowitz (1739.-1791.) iz Češke. On mu je održao i nadgrobni govor na latinskom jeziku. Trnka i Šoretić imali su podršku moćnoga vračitelja Marije Terezije Gerarda von Swietena (1700.-1772.). Iz zadnjega ljeta postojanja povijesnoga sveučelišća u Trnavi vidimo, da se je Šorretić svenek oprijedjelio za hrvatsku nacionalnost. Odluka da se sveučelišće preseli 1777. iz Trnave u Budim, bila je od Marije Terezije.
Povijesno sveučelišće Trnava postojalo je od 1635. do 1777. ljeta. Hrvati bili su uz Slovake, Ugre i Nime četvrta priznata nacionalnost. Sveučelišće osnovao je biškup, kasniji kardinal etrus Pazmanus (Pázmány Péter). Na početku postojali su samo dva fakulteti (teologija i filozofija), pravni fakultet osnovan je 1667. ljeta, a medicinski stoprv 1769. ljeta. U Trnavi objavljeni su prvi katalogi knjigov u Madjarskom kraljevstvu. U tiskari sveučelišća tiskane su uglavnom latinske knjige. Ali objavili su i knjige na hrvatskom jeziku, na primjer udžbenik jezuita (isosovca) Emaluela Alvareza De institutione grammatica iz 1699. ljeta u hrvatsko prijevodu, jedan molitvenik iz 1724. ljeta na hrvatskom jeziku.
I to ča je napisao poznati isusovac Petrus Canisius se je prevodilo na hrvatski jezik. Sve skupa poznamo 22 knjig na hrvatskom jeziku iz Trnave.
Slika: Dr. Herbert Gassner