Maj je polag duge navade marijanski misec. Priroda se zbudja i zeleni u različni nijansa, cvijeće krasno cvita, a cvatu i stabalja: Sve ovo pokazuje na žitak, ki probija po uštarnutosti zime. Ova neznatna snaga ter ta blaga moć maloga, ka se nesmi i nemore potisnuti - ravno ovo se vidi kot opomena i uputa na Mariju.
Ar to malo ima eksplozivnu snagu, kako vidimo u Marijinom Magnifikatu. Svoju oslobadjajuću snagu dobiva od Boga: Zruši zmožne i jake s prijestolja, a uzviši ponizne i male, kako je to rečeno u ovoj krasnoj Marijinoj pjesmi pri pohodu Elizabeti. To malo dobiva svoje značenje i svoju moć, ka preminja, kada se odnaša na Boga. “Evo, ja sam službenica Gospodinova”, veli Marija, a mi to molimo u Andjeoskom pozdravljenju. To znači, da nju ne more već zarobiti nijedna zemaljska snaga, ar ona živi u odnosu i vezi s Bogom. Svi odnosi, u ki se ona nahadja, podredjeni su odnosu i vezi s Bogom. Tim je Mariji dano i ča revolucionarnoga. Ona stavlja svoj žitak pod nove znake, naime one Božje, ter more sve to drugo postaviti i urediti u veći kontekst. Tim sve drugo dobene manje značenje i stupi u drugi red.
To valja i onda, kada je konfrontirana i ispostavna trapljenju i muki. Prikaz sedmere žalosti svidoči za kontekst muke, u koga je Marija postavna. Ivan Krastev od Centra za liberalne strategije u Sofiji, ki u Beču živi, veli, da on, ki zna trpiti, ima moć. Ki more sebe u svojem zahtjevanju najzad potegnuti, on more dobiti nepreplašen pristup k žitku, ki se zna odreći, tomu je i moguće, preživiti situacije odricanja. Ki se kot Marija podredi i podloži Bogu, ta ne triba imati straha pred moćniki, ki ga kanu tlačiti. Ar sposobnost na muku znači moć, ar ona lomi moć.
Grčki filozof Diogenes, poznat po svojem jednostavnom i skromnom životnom stilu, jio je za večeru leću. To je vidio filozof Aristippos, ki je ugodno živio i si to mogao i dopustiti, ar se je mastio i milio kralju ter kod njega bio jako priznat. Aristippos predbacio je Diogenesu: “Ako bi se naučio, podložiti se kralju, ne bi morao jisti ovakove otpatke kot je to leća!” Na to Diogenes: “A da bi se ti bio naučio, zadovoljiti se s lećom, ne bi se tribao kralju mastiti i militi ter se učiniti od njega odvisan!”
slika: Pixabay