Napredovati u sinodalnosti - Zaufanje i sloga - Ljetodan po napadu na Ukrajinu - Pomoć aldovom potresa u Siriji - Prepovid surogata majčinstva - ovo su naslovi izjavov, ke su zaključili kotrigi Austrijanske biškupske konferencije na protulićnom spravišću od 13. do 16. marca 2023. u naobrazbenom centru “Sv. Benedikt” u samostanu Seitenstetten. Utorak otpodne sastao se je s biškupi i apoštolski nuncij u Austriji nadbiškup Pedro Lopez Quintana. Na početku spravišća održano je študijsko otpodne s odgovornimi ravnatelji Karitasa po biškupija. Uz savjetovanje držali su biškupi i skupnu molitvu i Božje službe - pri glavnoj sv. maši utorak navečer u samostanskoj crikvi Seitenstetten sudjelovali su i vjerniki a glavni celebrant bio je biškup dr. Alois Schwarz.
O rezultati spravišća ABK je petak, 17. marca informirao predsjednik ABK solnogradski nadbiškup dr. Franz Lackner. Istaknuo je: od pape Franje pokrenuti sinodalni put je “jednokratan u crikvenoj povijesti”; pri tema crikvene reforme potribno je prvo razlikovati, a onda odlučiti; biškupi su u skrbi o podražanju i klimatskoj krizi, o boju u Ukrajini i aldovi potresa u Siriji kot i surogatu majčinstvo.
U 10 ljeti djelovanja je papa Franjo pobudio “promjenu kulture prema sinodalnosti”. “Austrijanski biškupi potpiraju ov papin put”, istaknuli su kotrigi ABK u dotičnoj izjavi. Ov od pape Franje inicijirani sinodalni proces, ki će u oktobru 2023. dostignuti u Vatikanu sa sinodom svitsku razinu, je “jednokratan u crikvenoj povijesti”.
Jur pred tim je papa Franjo korak za korakom dalje razvio Biškupske sinode, ke je pokrenuo Drugi vatikanski koncil. Sinodalnost je u njegovom pontifikatu “kot držanje i glavni princip dobila u Crikvi novu kvalitetu”. Sada valja: “U sinodalnosti koracati najper”, tako glasi i naslov izjave biškupske konferencije. Pri sinodi u oktobru ćedu iz Austrije sudjelovati predsjednik ABK, solnogradski nadbiškup dr. Franz Lackner; namjesnik je koruški biškup dr. Jožef Marketz, ter kot kotrig vatikanskoga Savjeta sinode kardinal Christoph Schönborn.
Višestruke krize i nevolje moru se prevladati “zajedničtvom i optimizmom”, tvrdu austrijanski biškupi u drugoj izjavi. Oni potribuju ciljanu pomoć za ljude, ki su zbog podražanja došli u nevolje, a glede klimatskih promjenov stali su “jasno na stran mladih” u njihovi napori za očuvanje svega stvorenoga. Pozvali su i politiku, da “ljudem podari sigurnost i riči i djeli dosljedno ojača koheziju u našem društvu”.
U vezi boja u Ukrajini biškupi spominjaju, da se teški bojni zločini ruskoga agresora - ciljani napadi na civilne cilje i otprimanjem ukrajinske dice - ne moru ničim opravdati, “a odgovorni moraju zato odgovarati”. Kot ima ukrajinski narod pravo, braniti se protiv nepravičnoga napada, tako je i medjunarodna zajednica dužna, braniti i podupirati aldove agresije. A nastaviti se mora i pomoć za aldove.
Pomoć se mora i aldovom potresa na tursko-sirijskom graničnom području. Medjunarodna pomoć se vrlo teško pokreće - puti su blokirani, “zračni mosti” ne mogući.
Zato pozivaju zapadne zemlje, da ukinu sankcije protiv Siriji, a sirijske vlasti da omoguću pomoć onim, kim je najpotribnija.
Na kraju pozvali su biškupi i na zabranu surogat majčinstva u cijelom svitu. “Surogat majčinstvo je bezobzirno ishasnovanje žen, dicu pretvara u dugovanje i protivno je ljudskim pravam”.
slika: Kathpress/Paul Wuthe