Točno 20 ljet po beatifikaciji prvoga blaženika Željezanske biškupije kneza dr. Ladislava Batthyány-Strattmanna (1870. - 1931.) otvoren je postupak za proglašenje blaženom njegove supruge Marije Terezije, rodjene grofice Coreth (1876. - 1951.).
 

Svetačnu svetu mašu slavili su tom prilikom željezanski biškup dr. Egidije Živković i sambotelski biškup dr. János Székely u baziliki u Novom Gradu, kade se nahadja grobnica obitelji Batthyány-Strattmann.

Pri dvojezičnoj, nimško-ugarskoj, svetoj maši u 9.30 ura, ku su prenosile austrijanska i nimška televizija ORF 2 i ZDF, sudjelovali su i kotrigi obitelji Batthyány-Strattmann.

“Blaženi Ladislav i njegova supruga Marija Terezija Coreth bili su ljudi, ki su vidili, oni su otvorili oči mnogih, i za Boga”, rekao je biškup dr. Živković u prodiki i istaknuo: Kot vračitelj je bl. Ladislav “u svoji pacijenti vidio Jezuša, s njim se je sastao u betežniki, ke je izliječio, isčrpljujuće i nesebično”. A njegovoj izvrsnoj suprugu more blaženik zahvaliti, da je otkrio sebe i išao sveti put u žitku”, dodao je biškup Szekely ter je pohvalio dobrotu, sućutenje, vedrinu i diboku vjeru Marije Terezije. Skupa su hižniki “pretkipi u vjeri, u ljubavi punom hištvenom žitku, primanju dice, potporu siromahov”.
 

Prilikom 20. obljetnice beatifikacije Ladislava kneza Batthyány-Strattmanna ter početka postupka beatifikacije njegove supruge izašla je u Nakladi sv. Martina knjiga - dnevnik bl. Ladislava iz 1926. ljeta. U Dijecezanskom muzeju Željezanske biškupije je još u protuliće predvidjena izložba.

Pri svojem pohodu krajem aprila u Ugarskoj pohodit će papa Franjo socijalnu ustanovu, nazvanu po bl. Ladislavu. 29. aprila sastat će se s dicom, čija vid je uškodjena a slaboga su i intellekta - Batthyány-Strattmann-institut, koga je osnovala redovnica Anna Feher (1947. - 2021.), ima čuvarnicu, školu i internat.

Sambotelski biškup sastavio je biografiju s dosada poznatim svidočenjem i dnevniki Marije Terezije Batthyány-Strattmann, ka je kot knjiga izašla na ugarskom jeziku.
 

U prodiki razložio je biškup dr. Živković na temelju nediljnoga evandjelja (ozdravljenje slipca) Kristuša, vračitelja - Christus medicus je bila poznata slika Jezuša u ranoj dobi kršćanstva.

Evandjelist ne govori samo o sliposti prosjaka, ki dobene vid. On govori i farizejem, ki kanu sve nadgledjivati, ki su ali slipi za Jezuša i njegovo djelovanje. Ova slipost je neizlječiva, ona ostaje tvrdoglava.

Ali: “Ne bi to bila fascinirajuća zadaća, učiti ljude viditi, izliječiti njihovu slipost?”, pitao je biškup dr. Živković, i naglasio, da nas Jezuš, vračitelj, zimlje “u svoju vračiteljsku praksu, u svoju školu vidjenja, on uči: gledati i viditi s Božjimi očima! Priznati vlašću slipost to je prvi dobar korak.”
 

Naše farske općine i kršćanske zajednice su ordinacije, u ki se zavježba hod s Jezušem, kade se more doživiti njegova blizina, ka liječi i vrači, i u zajednici za stolom s njim. Božje službe, biblijski razgovori, teološko premišljavanje su pohodi u ordinaciji kod Jezuša, vračitelja.

Svi, ki sudjeluju u žitku općine u Crikvi i društvu, su pomoćniki ovoga vračitelja.
 

Molitva, šutnja, čudjenje i pitanje, duhovni žitak su pohodi ovoga vračitelja Jezuša doma - prispodobio je biškup dr. Živković i ustanovio, da doživljava, kako “mnogi sidu nervozni u čekaonici ovoga vračitelja Jezuša. Ljudi su umorni, čekaju da zacilu njihove slomljene sanje i pokopano ufanje. Oni kanu nanovo otkriti smisao svojega žitka. Nje se nesmi pozabiti i zaboraviti! Ne bi bila hitna zadaća Crikve, otvoriti ljudem vrata ove čekaonice?