Kršćani neka si zamu slobodu, da “ne suradjivaju u tom, ča zadaje duh vrimena”, rekao je solnogradski nadbiškup i predsjednik Austrijanske biškupske konferencije dr. Franz Lackner pri slavlju Imena Marijinoga 9. i 10. septembra 2023. u Beču, na ko je i ljetos pozvao Pokornički pokret svetih očenašev. Impulz temi slavlja “Europa - kamo?” dao je prvi potpredsjednik EU-parlamenta Othmar Karas i istaknuo: “Kršćanske vridnosti su siguran kompas i odgovor na pitanje: Europa - kamo?”

Europa ima budućnost ter more svladati brojna izazivanja, ako se kršćani odgovorno uključu i zalažu za židovsko-kršćanski temelj vridnosne zajednice ovoga kontinenta, osvidočeni su bili obadva pri proslavi u bečanskoj katedrali sv. Štefana subotu, kada je slavlje predvodio nadbiškup Lackner kot protektor pokreta. Pitanje “Europa - kamo” stavlja i pitanje “Odakle”, naglasili su obadva dalje.

Nadbiškup Lackner je u prodiki opomenuo i na prehitre odgovore. Biti kršćan znači, suočiti se s pitanji vrimena i doprinesti svoj dio. Europu opisao je kot prostor, kade je došlo do jedinstvenoga sastanka med grčkom filozofijom i židovsko-kršćanskom vjerom očitovanja.
 

Sâd ovoga sastanka je znanje za bezuvjetno i jedinstveno dostojanstvo osobe, ka čini osnovu za ljudska prava. Za kršćane temelji pritom jedinstvenost osobe konačno na jedinstvenom stvoriteljskom činu Božjem, ki človiku daje dostojanstvo, ko se ne more napustiti, rekao je nadbiškup Lackner pozivajuć se na skotskoga teologa i franjevca Ivana Dunsa Skotusa.

S pogledom na neotudjivo dostojanstvo osobe naglasio je nadbiškup Lackner nepovrijedivost žitka i njegov karakter dara: “Početak i kraj su hipci žitka, ki kažu u jednu drugu stvarnost.” Opomenuo je i na to, da početak i kraj žitka sve već dohadjaju u “učinkovitost človika”. “Ali to oslabljuje životnu snagu med početkom i krajem”. Zato i straši, da tako jako raste pogibel na samoumorstvo kod dice i mladih.
 

Molitva i zalaganje za žitak kot dar Božji moraju za kršćane biti na vrhu njihovoga angažmana. Kršćani neka se u Europi uključu tim, ča ne činu, dao je nadbiškup premisliti. Kršćani si neka zamu slobodu, da ne sudjeluju u tom, ča zadaje duh vrimena, nego se neka “zalažu za to, ča smo vjerujući vidili”. Konkretno znači to molitvu i zalaganje za mir u Ukrajini.

Nadbiškup Lackner je isto kot i predsjednica pokreta Traude Gallhofer, spomenuo i na činjenicu, da je ovo prvo slavlje Imena Marijinoga po smrti dugoljetnoga ravnatelja pokreta p. Bennoa Mikockija, ki je 47 ljet djelovao za ovu molitvenu zajednicu i još odredio temu ljetošnjega slavlja.

“Kršćanske vridnosti kažu put. Oni su siguran kompas i odgovor na pitanje: Europa - kamo?”, naglasio je prvi potpredsjednik EU-parlamenta dr. Othmar Karas. U sredinu svojega predavanja postavio je boj Ruske protiv Ukrajine i brojna skupna izazivanja u Europi. “Europa je u kriznom modusu” ter je potriban angažman i svist za odgovornost svih. U vezi boja na granica Europe našao je jasne riči: To je barbarski napad, okrutan boj zničenja protivan narodnomu pravu, koga od 24. februara 2022. pelja Ruska protiv Ukrajine.

Europa i kršćanstvo su “nerazdiljivo povezani”, ustanovio je dalje. Kada se govori o Europi kot vridnosnoj zajednici, onda je tim u prvom redu mišljen i vridnosni kršćansko-židovski temelj europskoga kontinenta. Izričito prosio je predsjednik Karas, da se kompleksnost svita ozbiljno zame ter je upozorio na populistička pojednostavljenja.

Kršćani su pozvani, skupno iskati rješenja u pogledu na europske vridnosti kot mir, slobodu, demokraciju, pravnu državu, dostojanstvo osobe, solidarnost i subsidijarnost. “Očuvajmo si slušajuće srce ... Molimo za hitri i pravičan mir u Ukrajini” ter: “Učinimo djela solidarnosti, još je mnogo za udjelati”, pozvao je konačno dr. Karas.
 

Gvardijan bečanskoga franjevačkoga samostana p. Oliver Ruggenthaler prečitao je pismo apoštolske nuncijature, u kom je apoštolski nuncij nadbiškup Pedro Lopez Quintana izručio “srdačne pozdrave i blagoslov pape Franje”, ki je bio povezan u molitvi za mir. “Mir u Austriji ne more se odvojiti od mira, slobode i dobrostanja svih narodov”. Zato je potribno nadalje moliti očenaše za mir u svitu, istaknuo je apoštolski nuncij u poruki i pokazao i na “blagoslovno djelovanje” p. Mikockija.

Slavlje u katedrali sv. Štefana u Beču završilo je subotu procesijom sa štatuom Majke Božje Fatimske. A nedilju je svetačnost predvodio predsjednik Austrijanske redovničke konferencije i nadopat solnogradskoga benediktinskoga samostana Sv. Petra, p. Korbinian Birnbacher.

Slika: Franz Josef Rupprecht