Na početku serije u “Glasniku” u pripravi na jubilej “100 ljet skupno hrvatsko shodišće u Celje” dali smo kratak pregled o shodišći do 1948. ljeta, kada su se vjerniki i posebno mnogi vojaki zahvalili za konac Drugoga svitskoga boja i srićan povratak iz ropstva.
Zahvala i prošnja, molitva za mir i pravičnost, za našu Crikvu, biškupiju i nje fare, domovinu Gradišće, naše obitelji, starce i mladinu, betežne, nakane Svetoga Oca ... bila je u sredini shodišćev, ka su uvijek stala u znaku velikih temov Crikve širom svita i u domovini. A uvijek su hodočasniki izručili i svoj žitak Bogu i u zagovor Majke Celjanske ter nju radosnoga srca dičili, posebno lipimi hrvatskimi jačkami, ke su oduševile i celjanske goste drugoga jezika pri krasni sv. maša u baziliki i pri zmožnom ophodu sa svićami u noćnoj uri.
Vjerno su vjernike na shodišće u Celje peljali i sprohadjali hrvatski svećeniki, slavili svete maše, predvodili pobožnosti i križni put na Celjansku Kalvariju, držali nadahnute prodike i hodočasnike kripili i jačali duhovnimi impulzi. Uvijek su pozvani bili i mladomašniki i svećeniki-jubilari, redovito slavili su i tri željezanski natpastiri ter za časne goste pozvali i druge kardinale i nad/biškupe. S Gradišćanskimi Hrvati u Celju su slavili: 1953. biškup dr. Jožef Schoiswohl; 1957.pomoćni biškup iz Kölna mons. Ferche, jedan biškup iz Kine ter biškup mons. Johann Weber; 1997. vrhbosanski nadbiškup Vinko kard. Puljić iz Sarajeva (ondašnji kancelar i ravnatelj Hrvatske sekcije mag. dr. Egidije Živković predao je kardinalu već od 110.000,- šilingov kot dar gradišćansko-hrvatskih vjernikov iz akcije “Pomoć Sarajevu”); 1999. je kardinal dr. Franz König predvodio ophod sa svićami; 2008. ljeta je zagrebački pomoćni biškup mons. dr. Ivan Šaško slavio s Gradišćanskimi Hrvati; 2018. predvodio je prilikom 95. obljetnice skupnoga hrvatskoga shodišća i jubileja “45 ljet Putujuća Marija Celjanska” nediljnu svetačnu svetu mašu hvarski biškup mons. dr. Petar Palić a 2019.je sambotelski biškup mons. dr. János Székely svečevao sv. mašu na hrvatskom jeziku. Jubilej “100 ljet skupno hrvatsko shodišće” 2023. odlikovali su svojom nazočnošću - na poziv biškupa dr. Egidija Živkovića - biškupi iz onih biškupijov, kade živu Gradišćanski Hrvati - pomoćni biškup Požonske nadbiškupije mons. prof. dr. Jozef Haľko, jurski biškup dr. András Veres, sambotelski biškup mons. dr. János Székely, varaždinski biškup mons. Bože Radoš ter i domaći biškup u Gracu-Sekava mons. dr. Wilhelm Krautwaschl.
Istaknuti je vridno shodišće od 21. do 23. augusta 1962., ko je bilo “Veni sancte” biškupa ddr. Štefana Lászlóa pred Koncilom, a 1966. (po prvi put nije bilo posebnoga vlaka) je bilo prvo skupno shodišće po Koncilu ter se je biškup zahvalio Bogu.
Značajno shodišće je bilo od 24. do 26. augusta 1973., kada se je proslavilo “50 ljet skupno hrvatsko shodišće” a časni gost je bio zagrebački nadbiškup Franjo kard. Kuharić. Po svetačnoj sv. maši nedilju s biškupom ddr. Štefanom Lászlóm otkrita je ploča na spomen utemeljitelju Martinu Meršiću st. Celjanski superior p. Veremund Hochreiter OSB darovao je dugoljetnomu peljaču Martinu Meršiću ml. kopiju Celjanske Marije, za ku je biškup László predložio, da bi se od ljeta do ljeta čuvala u drugoj hrvatskoj fari. Tako je počela duhovna navada “Putujuća Marija Celjanska”.
Veliki jubileji označili su i shodišće 1983.: “450 ljet Hrvati u Gradišću” i “60. obljetnica skupnoga hrvatskoga shodišća u Celje” ter je biškup ddr. László pozvao časne goste splitskoga nadbiškupa Frane Franića i sve opate benediktinskih samostanov, kamo je Celje u toku 60 ljet pripadalo: Schottenstift Beč, St. Lambrecht i Kremsmünster.
Hodočasniki su i velikodušno darovali: 1969. za gradnju stolne crikve u Splitu, 1985. za gradnju nove crikve Duhu Svetomu u Juri, čiji farnik je hrvatski svećenik iz Bizonje prelat Ferenc Benković, 1991. pomoć braći u Hrvatskoj, 1994.za Celjansku baziliku (190.000,- š za dva obloke).
Težišća Crikve širom svita i u Austriji ter jubileji domovine bili su uvijek tema shodišćev.
Tako su proslavljeni n. pr. slijedeći jubileji:
Tokom ovih 100 ljet je ali nažalost bilo i vrimen, kada se nije moglo držati skupno hrvatsko shodišće u Celje, tako od 1939. do 1946. zbog Drugoga svitskoga boja a 2020. za vrime korona-pandemije ter se zbog velikoga skupnoga slavlja Austrijanskoga katoličanskoga dana 1952. ljeta skupno shodišće u Celje isto nije držalo. Imenom spomenuti željimo one, ki su utemeljili, peljali i svojim muzičkim nadarenjem oblikovali shodišća u Celju.
Peljači hrvatskoga shodišća su bili:
* Martin Meršić st., farnik u Velikom Borištofu od 1923. do 1939.
* uredničtvo Glasnika 1947., urednik Štefan Horvath, farnik u Malom Borištofu
* Martin Meršić ml., nećak M. Meršića st., od 1940. do 1969., farnik u Pajngrtu
* dr. Štefan Geošić 1965., farnik u Klimpuhu
* p. dr. Augustin Blazović OSB, nećak M. Meršića ml., 1970. - 1981., vicerektor na bogosloviji i dušobrižnik u Beču
* Tome Krojer od 1982. do 2010., kanonik i farnik u Cindrofu
* biškupski vikar kan. p. mag. Štefan Vukić OMV od 2011. do 2014.
* biškupski vikar kan. duh. savj. mag. Željko Odobašić od 2015. do 2023., farnik u Uzlopu i Trajštofu, farski moderator u Vulkaprodrštofu i Otavi
Kantori skupnoga shodišća Gradišćanskih Hrvatov u Celju su bili:
* Ivan Vuković, Pandrof
* nadučitelj Emerik Pazman, Rasporak
* dir. Karlo Sedenik, Šuševo
* dir. Jožef Thüringer, Raušer
* šk. nadsavj. dir. u m. Rudolf Prikosović, najduglje kantor u Celju, od 1965. ljeta do 2003.
* vjeroučitelj Štefan Bubić, Uzlop, od 2005. - namjesnik direktora Školskoga ureda Željezanske biškupije i nadzornik za hrvatski vjeronauk, kantor u Cindrofu, preminuo 20. decembra 2022. (sastavio je novu “Liturgijsku pjesmaricu Željezanske biškupije”, ku je natpastiru predao na shodišću u Celju 2022. biškupski vikar kan. mag. Željko Odobašić)
Još bi se moglo mnogo popisati i istaknuti. Neopisivi i javnosti nepoznati su oni mnogi osobni aldovi hodočasnikov tokom stoljeć, ke su oni doprimili, muke i napori, ke su na sebe zeli, da dojdu k Majki Celjanskoj - ovo kot i za sve molitve, hvalu i prošnje jedino zna Bog. Mnogi su si i si i danas želju, dojti na ovo milosno mjesto. Mnogi se i doma izručaju u zagovor Velike Majke Austrije i Majke slavskih narodov. Neka dobri Bog po zagovoru Majke Celjanske usliši sve njihove molitve ter daje našim pokojnim a jednoč i nam živim na vijeke gledati svoje dobrotivno i milosrdno lice!
Slike: Arhiv Hrvatskoga vikarijata