Djelačko shodišće u biškupiju naših korenov
 

300 gradišćanskih hodočasnikov krenulo je subotu, 7. oktobra na tradicionalno djelačko shodišće. Na prvom cilju, u Bratislavi/Požonu, predana je spomen-ploča za roditeljski stan biškupa ddr. Štefana Lászlóa. Program nastavljen je u Juri, kade je bio večernji ophod sa svićami u stolnoj crikvi i molitva pred ondešnjim milosnim kipom “Krvne suze točeće Bl. D. Marije”. Nedilju pohodili su hodočasniki benediktinsku nadopatiju Pannonhalma.

Ovo ljetošnje 70. Djelačko shodišće išlo je pod peljanjem biškupa dr. Egidija Živkovića u susjedsku Ugarsku i Slovačku. Pri večernjem ophodu sa svićami u stolnoj crikvi u Juri, ka je po obnovljenju pred kratkim nanovo posvećena, pozvao je biškup Živković na molitvu za sve one ljude, ki su pogodjeni od dramatično započetoga boja na Bliskom Istoku. Milosni kip “Krvne suze točeće Divice Marije”, ki se onde poštuje, došao je za vrime progonstva kršćanov i dotičnih bojev u Irskoj u 17. stoljeću u Juru. Rečeno je, da se je Majka Božja na kipu, ki se do danas poštuje, uvijek onda plakala, kada je došlo do konfliktov i borbov med irskimi katoličani i protestanti.

Marijansku pobožnost s ophodom sa svićami u jurskoj katedrali predvodio je mjesni biškup András Veres, ki je i predsjednik Ugarske biškupske konferencije. Biškup Živković je u svoji zahvalni riča spomenuo na činjenicu, da se na ovom mjestu nahadjaju kod “majke” Željezanske biškupije. Ar sjeverno i sridnje Gradišće je do 1921. ljeta slišilo ovoj biškupiji. Čestitao je biškupu Veresu i njegovoj biškupiji za obnovljenje stolne crikve, djelo ko je stoprv pred nekoliki dani završeno. Katedrala ovoga ugarskoga varoša, ki je sjedišće komitata Jura-Mošon-Šopron, sjaji po šestljetnoj obnovi opet u krasnom svitlu. Biškup dr. Živković bio je ganut, da je mogao pri ovom jubilarnom shodišću, ko je prelazilo granice, sudjelovati ter je pokazao na to, “kako dugo smo mi svi slišili skupa”. Državne granice nisu kulturelne, etničke ili vjerske granice, rekao je biškup. Kada se je raspao “željezni zastor”, pale granice med Istokom i ostalom Europom, mora se to skupno nanovo otkriti, to su “osnovni temelji, na ki gradimo budućnost”.

Prva postaja ovoga dvodnevnoga shodišća je bio glavni grad Slovačke: Bratislava (Požon). U stolnoj crikvi, posvećenoj sv. Martinu, ki je i patron zemlje Gradišća, slavio je nadbiškup Stanislav Zvolenský svetu mašu s Gradišćanci. U prodiki predstavio je meditaciju za molitvu svetih očenašev - ov dan je bio liturgijski spomen Bl. Divice Marije od sv. očenašev. Narodna pobožnost ove marijanske molitve je, tako nadbiškup, izvrsna prilika, rasti s Jezušem. Ar “u školi Majke Božje moremo se učiti, činiti Božju volju”. Pri Božjoj službi pjevao je zbor “Pax et Bonum”, ki ima 100 pjevačev/ic iz Austrije, Ugarske i Slovačke, a pelja ga pastoralni asistent Ivo Šeparović. Ansambl prik granic združuje kotrige gradišćansko-hrvatske jezične grupe ter ga je osnovao biškup Egidije Živković.

Pri Božjoj službi sudjelovali su i kotrigi upravnoga odbora “Biškup ddr. Štefan László-društva”. Predsjednik, diplomat Martin Bolldorf, istaknuo je, da je utemeljitelj Željezanske biškupije biškup Štefan László u sebi nosio velike ideje i vizije. László-društvo pokušava, dodiljenjem nagradov za znanstvena djela priznati istraživačko djelo u vezi gradišćanske crikvene i zemaljske povijesti kot i apoštolatskoga djelovanja laikov u Crikvi. Bolldorf spomenuo je i na to, da je biškup László uvijek gledao i se skrbio i za Crikvu, ka je pod komunističkimi vladami trpila veliko progonstvo.

Na kraju Božje službe je biškup Živković predao nadbiškupu Zvolenskýju spomen-ploču, ka će se na vrijedi pričvrstiti na fasadu domaćega stana biškupa Štefana Lászlóa. Ov stan je imanje zajednice vlasnikov ter se nahadja u centru varoša Požona s adresom “Dobrovičova ulica br. 4”.

U okviru večernjega slavlja u stolnoj crikvi u Juri nabrojeni su i glavni podatki iz “70 ljet gradišćanskoga djelačkoga shodišća”. 70.000 hodočasnikov je u ovi ljeti putovalo u 1.500 autobusov. Uz aplaus je izražena hvala umirovljenomu dušobrižniku Katoličanskoga djelačkoga pokreta msgr. Ernstu Pöschlu, ki je dijelomično i sudjelovao na shodišću. On je za vrime svoje službe od 1964. ljeta 50 puti sprohodio djelačko shodišće.
 

Biškup Živković odlikovao je i odgovorne za pripravu shodišća - to su: Markus Predl (predsjednik Katoličanskoga djelačkoga pokreta ter je po 30. put sudjelovao na shodišću) i Andrea Lagler, generalna tajnica Katoličanske akcije Željezanske biškupije. Nadalje se je biškup zahvalio i predao dare za krugle broje sudjelovanja slijedećim hodočasnikom: Inge i Štefan Graf (Uberloštrof [Oberloisdorf], 40 puti), Ferdinand Dreschler (Milištrof [Miedlingsdorf]) i Kornelia Knar (Marof [Mönchmeierhof]), obadva 35 puti; Elfriede Deutsch (potpredsjednica Katoličanskoga djelačkoga pokreta iz Pesema [Badersdorf]) ter Annilie Unger iz Velikoga Petarštofa - obadvi 30 puti, a Marija Hafner iz Heiligenbrunna je 25 puti sudjelovala.

Nedilju završeno je 70. Djelačko shodišće sa svetom mašom u nadopatiji Pannonhalma (na Martinovom brigu). Nadopat Cirill Tamás Hortobágyi OSB je predvodio svetu mašu na svetak “Velike Majke Ugarske”. U prodiki je spomenuo na rič utemeljiteljice pokreta fokolarcev Chiare Lubich, da će 21. stoljeće biti razdoblje, ko će si zeti Majku Božju za peldu. Hortobágyi je prispodobio crikvenu prošlost s dobom apoštola Petra, prije da su stala pitanja organizacije u prvom redu gledanja na Crikvu. S marijanskom dobom izvršuju katoličani obraćanje prema novomu životnomu stilu, ki nosi pečat osobne vjere. Njega kot i živu vezu s Bogom triba svit danas. Nadopat preporučio je gradišćanskim hodočasnikom, da svoj žitak ocjenu gledeć od Boga, njega učvrstu u Bogu ter ovako oblikuju i daju pečat budućoj Crikvi.

Na kraju Božje službe predao je kotrig upravnoga odbora Katoličanskoga djelačkoga pokreta Richard Mikač iz Željezna na Brigu biškupu Živkoviću 1.300 eurov. Ov “ofer solidarnosti” pobrali su hodočasniki u autobusi ter će ljetos na dobro dojti zajednici “Cenacolo” u Svetici (Kleinfrauenhaid). U ovoj zajednici pokušavaju mladi muži nadvladati svoju prošlost, ka je zvećega bila pod uplivom zlohasnovanja drogov.

Slike: Franz Josef Rupprecht