Svetačna sveta maša u stolnoj crikvi u Željeznu na svetak zemaljskoga patrona Gradišća - Nadbiškup Német, ki je predvodio svetu mašu, naglasio je Jezuševo potribovanje, da se činu djela milosrdnosti. - “Za Jezuša i za Martina je človik bio človik. Njihovo prvo pitanje je bilo: Ča morem tebi udjelati?”

Sa svetačnom svetom mašom je na Martinju, 11. novembra, počelo jubilarno ljeto “Sveti Martin - 100 ljet zemaljski patron Gradišća”. Martinja je od 1924. ljeta zemaljski svetak Gradišća a od 1960. ljeta svetak zagovornika Željezanske biškupije. Prodiku pri svetačnoj Božjoj službi držao je beogradski nadbiškup Ladislav Német, dijecezanski biškup Egidije Živković je suslavio na oltaru, a koncelebrirali su biškup u m. Pavao Iby, kanoniki i brojni predstavniki dijecezanskoga klera i redovnikov.

U svoji riča gledao je nadbiškup Német na “djela milosrdnosti”, ki su za Jezuša kriterij za človičju ljubav i po ki se je redio i zemaljski patron. “Jezuš nas ovde još jednoč preseneti, a to još i jako. Nijedan kriterij o tom, kako more človik - muž ili žena - dragomu sucu na Sudnji dan odgovarati, ili mu se dopadati, je s bar kakovom religijom povezan. Da li ste to opazili?, rekao je Német.

Nadbiškup, ki je mnoga ljeta djelovao u misionski krajina i područji svojega reda, istaknuo je, da postoji uska tematska veza izmed Jezuševoga potribovanja, činiti djela milosrdnosti - to je: gladne nahraniti, žajne napojiti, gole opraviti, putnike nastaniti, betežne pohoditi, uznike otkupiti - i onih pitanj, o ki je bio pred misec dani govor pri Biškupskoj sinodi u Rimu: “Za Jezuša i Martina je človik bio človik. Njihovo prvo pitanje je bilo: Ča morem tebi udjelati? A ne: Živiš u grihu, ar si raspitan ponovno vjenčan, ili ar slišiš LGBTQ-zajednici? To su bila pitanja i teme pri Sinodi u Rimu, ka je po mojem mišljenju bila ogromno djelo Duha Svetoga.”

Sveti Martin more biti nadahnujuća pelda, kako se moremo intuitivno osloniti na naš instinkt človičje ljubavi i hrabro pojti napredujuć najper, naglasio je nadbiškup. Kada se je ondašnji rimski vojak sastao na varoški vrati grada Amiens s jednim siromašnim, ne opravnim mužem, ali nije imao pri sebi ništ zvana svojega oružja i svojega vojničkoga plašća, je Martin “u milosrdnom djelu sabljom prerizao i razdilio svoj plašć. Jednu polovicu dao je siromahu.”

EU-države se zatvaraju

U svojoj prodiki je Német i kritizirao sve veće medjusobno zatvaranje EU-držav jedne od druge i Europske unije u cijelom: “Danas vidimo, kako Europa polagano napušća svoja dostignuća i opet pada u škuru fazu. Još pred 10 ljeti moglo se je slobodno voziti po Europskoj uniji, danas se putnik na svakoj državnoj granici zustavi i je kontroliran.” Ovo je slično kot u času Hladnoga boja - “Vi se još spominjate, kako je ondašnja granica ne daleko odavle zgledala!” Ča u ovoj situaciji svit već nego bar kada triba, su milosrdnost i pravičnost. Martin, ki je u ondašnjem rimskom svitu daleko putovao, poštuje se i kot zagovornik migrantov, “to je od ljudi, ki išću bolji žitak, bolje životne šanse, ter zato krenu na put - ončas i danas”, tako beogradski nadbiškup.

Martinjska palica i Celjanska hodočasnička palica
Pri trojezičnoj Božjoj službi (nimški, hrvatski, ugarski) sudjelovali su kot zastupniki politike med drugimi zemaljski poglavar Hans Peter Doskozil i njegova zamjenica Astrid Eisenkopf, nadalje predsjednik zemaljskoga sabora Robert Hergović, kotrigi zemaljske vlade, zemaljske predstojnik Narodne stranke Christian Sagartz, zemaljska govoračica Zelenih Regina Petrik, kot i zastupniki ekumene, med njimi superintendent Robert Jonischkeit. U svojem pozdravu spomenuo je nadbiškup Német svoje većljetno djelovanje u St. Gabrielu u Dolnjoj Austriji, odakle je čudakrat došao u Gradišće i mogao sklopiti mnoge kontakte. Generalni vikar Michael Wüger govorio je na početku maše pomoću pelde - takozvanoga “Martinjskoga djela” - o pomoći Karitasa za one ljude u Gradišću, ki su u prošlom odnosno tekućem ljetu osiromašili i si već nisu mogli platiti stroške svakidanjega žitka.

Dijecezanski biškup Egidije Živković govorio je na kraju o brojni sastanki, ke je imao u prošli 20 ljeti s nadbiškupom Németom, uz drugo u skupnoj funkciji kot tajniki biškupskih konferencijov, i to u susjedski zemlja (Austrija, Ugarska). Ladislav Német da je u mnogo čem sličan svetomu Martinu - u mnogokratnom prekoracanju granic, u nemiru, u vladanju mnogih jezikov i u udomaćenju u mnogi sviti i kultura, tako Živković. Kot hvalu predao je nadbiškupu Martinjsku palicu i Celjansku hodočasničku palicu.

Početak jubilarnoga ljeta
Sveta maša je uživo prenošena na www.martinus.at ter je bila vrhunac slavljev na svetak zemaljskoga patrona i početak jubilarnoga ljeta “Sveti Martin - 100 ljet zemaljski patron Gradišća”. Jur na predvečer Martinje je pred zgradom zemaljske vlade na Europa-trgu u Željeznu nažgan Martinjski oganj. Potom je bila mladenačka Božja služba pod geslom “Feel The Dome #aunfeian”.

Slike: Franz Josef Rupprecht