Ovogodišnji Nabožni dan za hrvatske svećenike Željezanske biškupije, u organizaciji Hrvatskog vikarijata, održao se u subotu 29. marca dopodne u Kulturnom stanu u Čajti. Na poziv direktorice dr. sc. Kristine Glavanić, predavanje i nagovor održao je svećenik splitsko-makarske nadbiškupije dr. sc. Ivan Bodrožić, patrolog, redovni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišća u Splitu. Njegov bogati pisani opus broji veliki broj naslova a kot teolog i znanstvenik sudjelovao je na više znanstvenih skupov, u Hrvatskoj i inozemstvu, dajući svoj doprinos teološkim istraživanjem i vrednovanju kršćanske misli u društvu, objavivši pri tom više znanstvenih radov u domaći i međunarodni publikacija. Ipak, njegov fokus je človik, kot Božje stvorenje, njegovo poslanje i duhovnost. Upravo je ovo bila tema ovogodišnjega nabožnoga dana.

Dr. Bodrožić predavanje podijelio je tematski na tri dijela.

U prvom, pod nazivom Rasudjivati vrime i znake vrimena, skrenuo je pažnju na neuskladjenost u rasudjivanju pojava u posljednjih pedeset ljeta, kada je človik sve više fasciniran tehnološkim napretkom, antrolopoškimi i materijalnimi znaki, kade tehnološko znanje preuzima ono teološko a ko u posljednjimi desetljeći posebno pogadja obitelj, kot presliku Božje namisli a čiji se koncept marginalizira ili anihilizira, ar postoji sve manje prepoznavanja Božje prisutnosti i zamagljivanja činjenice i najvećeg povijesnog dogadjaja, a to je da nas je peršonski Bog pohodio. On vidi opasnost u relativizaciji znakov današnjeg vrimena a jedinu obnovu vidi u Euharistiji i odstranjenju onoga ča u Crikvi zovemo borba za položaj, već okretanje izvoru – Evandjelju.

Druga tema je imala naslov: Spaljena Božja ljubav, u požaru propalih ljubavi. Ovu temu posvetio je našoj ljubavi prema Bogu i našoj otvorenosti da primimo tu beskrajnu Božju ljubav, ter da triba sebe da raspoložimo da je primimo kot najvridniji dar, ar ona pokreće vjeru, zajedništvo, ona je pomornica s Bogom, natapa človika i vrši Božji zakon. A vršenje Božjeg zakona iz straha pretpostavlja da ljubav ni nazoči, ter se promjena paradigme da je Bog Starog zavjeta strašan Bogupravo odnosi na naš pogled prema bezgraničnom povjerenju ko nam je Gospodin darivao kroz ljubav i poslanje svojega Sina. Prof. Bodrožić skrenuo je pažnju na sintagmu slobodne ljubavi nasuprot slobode ljubavi, čijem derogiranju svjedočimo u svakodnevnom životu, a ka pelja antopocentričnom/egocentričnom nasuprot Kristocentričnom, u koj se afirmira Božja logika nasuprot logike društva ko je odbacilo prvu ljubav i udaljilo se od izvora Božje ljubavi.

Treća cjelina pod naslovom Vjera u Boga u poplavi religijov osvitila je nazočnim trend da se neg človik stavi u sredinu svita i ravnanje svitskih tokov a iz toga proizilazi da današnjem društvu ni religija problem – nego vjera u Boga, iz ke se promiče pogrišna paradigma da je religija moguća i bez Boga a ka podrazumjeva letargičan i neodredjen stav o pojavov u društvu, rast zanimanja za religioznost a opadanje zanimanja za vjeru, kade je u centru etnološki aspekt (folklor i kulturna baština) a smisao Otajstva i njegove suštine se potpuno odbacuju. Današnja religija postaju sport, moda, putovanja, zabava, ka isključuje Boga kot potriboču, ali uključuju sve fenomenološka poja – kot trend. Zato su ljudi sve već podložni manipulaciji i ispunjenju svojih potribčina, ter potiskuju Boga iz svagdašnjice i iz sredine života. Zato bi kršćani tribali već svidočiti iskustva jedni drugim, biti svitlo Božje za sve ljude, ter darivati nesebično sebe u stvarnosti ku moremo iskusiti samo u direktnom odnosu s Njim: u Euharistiji i njegovoj Riči.

Ovo predavanje je bila i prilika za dobar i konstruktivan dijalog kroz komentare i pitanja ka su postavljali prisutni svećeniki, dijakoni kot i zauzeti laici ki djeluju na svoji fara. U ime nazočnih, na kraju se zahvalila i dr. sc. Kristina Glavanić, ka je u ime biškupa Živkovića i Hrvatskog vikarijata predala poklon, a prof. Bodrožić je uzvratio toplimi riči zahvalnosti ter podilio pokolone-spominke na ov susret, dvi knjige iz svog bogatog opusa, ke će nazočni sigurno rado pročitati.

Slike: -gk-