Subotu, 19. junija je papa Franjo priznao herojske kriposti Roberta Schumana, jednoga od glavnih utemeljiteljev Europske unije. Tim je postao časni sluga Božji, ča je prvi korak prema proglašenju blaženim.

Robert Schuman se je 29. junija 1886. narodio u Clausenu u Luksemburgu, a umro u Scy-Chazellesu u Francuskoj 4. septembra 1963.
 

Njegova ideja kot francuski ministar vanjskih poslov je bila staviti francusko-nimšku proizvodnju ugljena i čelika pod nadnacionalnu vlast, otvorenu za pristupanje drugih držav.

Cilj je bio, osloboditi Europu po boju od tereta besmislenoga gospodarskoga boja i zaminiti ga s mnogo hasnovitijim načelom da ćedu svi rasti i da će biti svim bolje, ako se resursi dilu. Tako je “Europska zajednica za ugljen i čelik”, ka je nastala 1951. ljeta, zapravo prvi temelj za stvaranje Europske unije.
 

Budući otac ujedinjene Europe je bio advokat i vjeran kršćan. 25 ljet star, bavio se je s najsiromašnijom dicom, ka nisu imala nikoga i su preživljavala od prevaranja. Willibrord Benzler, ki je postao biškup Metza, željio je, da bude predsjednik Biškupijskoga saveza katoličanskih udrugov mladih. Ljeto 1913. se je “60. Katholikentag”, kongres nimških katoličanov, održavao u Metzu. Schuman je bio uključen u organizaciju, ter je san o ujedinjenoj Europi, utemeljenoj na solidarnosti i očuvanju mira u svitu, u njemu postao cilj političke karijere, ku je počeo 1919.

Med dvimi boji se je energično angažirao u zaštiti Konkordata sa Svetom Stolicom i društvene pravičnosti.

Ljeta Drugoga svitskoga boja su bila vrlo teška - prvo je bio zarobljenik Gestapoa, a potom je slijedio big i ljeta shranjanja, a onda je opet došao u francuski Parlamenat i Vladu, kot ministar financijev, premijer, ter ministar vanjskih poslov - ali uvijek tako da služi za javne stvari. 25. marca 1957. ie izibran, za prvoga predsjednika novoga Europskoga parlamenta.
 

Kot vjernik živio je sakramente, išao ukoliko moguće u neki samostan i razmišljao o svetoj Riči prije nego je dao oblik svojim političkim ričam. Njegovo jerbinstvo je papa Franjo sažeo u govoru 10. maja 2020. napodne, dan po 70. obljetnici Schumanove deklaracije: Odatle dohadja dugo razdoblje stabilnosti i mira, ko danas uživamo. Odatle dohadja primjer, ki more nadahnuti one, ki imaju odgovornosti u Europskoj uniji, pozvani da se, u duhu sloge i suradnje, suoču s društvenimi i gospodarskimi posljedicamu prouzrokovanimi od pandemije.