Od 29. novembra do 4. decembra 2021. boravit ćedu austrijanski biškupi na ad-limina-pohodu u Rimu. Šest dan ćedu se savjetovati s papom i zastupniki kurije o situaciji Crikve u Austriji. Poslidnji ad-limina-pohod austrijanskih biškupov je bio u januaru 2014. Zbog korona-pandemije odrinuo se je ljetošnji termin, ki je bio predvidjen u februaru. Ovo je javila biškupska konferencija po ljetnom spravišću, ko su austrijanski biškupi održali od 14. do 16. junija u Celju, po ljeto dani prvi put živom nazočnošću.

Važna tema tanačenja u Celju bila je Biškupska sinoda o sinodalnosti. Biškupi dogovarali su se o putu sinodalnoga procesa i pozivaju sve vjernike u Austriji na sudjelovanje. Izričito pozdravljaju sinodalni proces pape i izražuju svoj potpor. Sinodalnost stoji za to, da se “otvoreno i iskreno izminja, medjusobno sluša ter se u skupnoj molitvi udibi, kako bi se spoznalo, ča nam Bog danas želji reći”.

Da Crikva “ukupno postane sinodalnija”, neka se o Biškupskoj sinodi 2023. najprvo tanači na dijecezanskoj razini, onda na kontinentalnoj. Za odgovornoga za sinodalni proces u Austriji odibran je predsjednik ABK, solnogradski nadbiškup Franz Lackner, a potpirat će ga biškup Jožef Marketz. Za vrime savjetovanja u Austriji će nadbiškup Lackner držati uzak kontakt s biškupijami ali i s vatikanskim tajničtvom Sinode. Sažeti rezultati predstavit ćedu se biškupskoj konferenciji pri protulićnom spravišću 2022. Potom poslat će se sažetak generalnomu tajničtvu Sinode u Rim, javili su biškupi dalje. Na tom temelju sastavit će se prvi dotični radni dokumenat, o kom će se tanačiti od jeseni 2022. na kontinentalnom području. Iz ovoga izrast će drugi radni dokumenat, ki će biti podloga za Biškupsku sinodu u oktobru 2023.

Daljnja tema je bila 100. obljetnica Karitasa u Austriji. Austrijanska biškupska konferencija je zato hvalila za 100 ljet službe bližnjemu i za jaki glas Karitasa za sve one, ki sami nimaju glasa ili se ne čuju.

Obitelji su značajne za budućnost našega društva, istaknuli su biškupi dalje i naglasili, da je svaka državna i crikvena investicija u izgradnju obitelji, njihov ideelni i gospodarski potpor i ako potribno terapeutska pratnja investicija u budućnost našega društva. Crikva zna i za vridnost obitelji kot mjesto iskustva vjere u svakidanjem žitku i socijalne sloge, od ke svi profitiraju. Katoličanska Crikva želji u buduće sve obitelji još svisnije jačati i ohrabriti, da ispunjuju svoju važnu zadaću na oblikovanje našega društva. Kot bitan prinos zato je sada u Ljetu obitelji obnovljena crikvena priprava na hištvo. Pri pripravu crikvenoga sklapanja hištva neka se u budućnosti još svisnije obzir zame na individuelnu situaciju para. Na njihovom osobnom putu do vjenčanja želji se parom ponuditi dobra pratnja u fara i zajednica, tako da moru u ovoj važnoj životnoj fazi doživiti relevantan potpor i radost vjere u živoj crikvenoj zajednici.

Konačno su biškupi i jasno ustanovili, da abortus nije “zdravstvena usluga” ter se distancirali od dotične molbe na Europski parlamenat. U izvještaju hrvatskoga poslanika Predraga Matića, o kom se je 23. junija u Europskom parlamentu diskutiralo i glasovalo, je uz važna pitanja i nekoliko dvojbenoga pozicioniranja “na vrlo senzibilnom području abortusa”. Biškupi odbili su ovo “jednostrano gledišće” izvještaja na abortus i prava svih, u to uključenih osobov.
“Europa triba jasan ‘da’ k žitku, ‘da’ k budućoj majki i ‘da’ k nerodjenomu ditetu, da ima budućnost.”