17. decembra spunjuje papa Franjo - Jorge Mario Bergoglio 85 ljet svojega života. Narodio se je 1936. u Buenos Airesu i je prvi papa u crikvenoj povijesti, ki dohadja iz Latinske Amerike ter prvi jezuit u ovoj vrhovnoj crikvenoj službi.

Jorge Mario Bergoglio bio je najstarje od petero dice doseljenikov iz Italije i se izobrazio za kemijskoga tehničara, a onda odlučio za svećeničko zvanje. Od ditinstva ima zdravstvene probleme s plući ter mu je 1957. odstranjen jedan dio pluć.

1958. počne novicijat kod jezuitov, študira duhovne znanosti, filozofiju i teologiju u Čili i Argentiniji. Od 1964. do 1966. podučava literaturu i psihologiju, potom študira od 1967. do 1971. teologiju u Argentiniji i Španjolskoj. 1969. je zaredjen za svećenika.

Vječne zagovore položi 1973. U juliju postane poglavar redovničke provincije Argentinije. Onu dob vlada u Argentiniji vojna diktatura (1976. - 1983.).

Od 1980. do 1986. bio je rektor Teološke visoke škole San Miguel. Da završi svoju disertaciju, dojde 1986. i u Nimšku - Sankt Georgen kod Frankfurta; ali on ovo djelo ne završi.

1986. je dušobrižnik u Buenos Airesu, kasnije spovidnik jezuitov u Cordobi.

1992. postane pomoćni biškup u Buenos Airesu.

1997. imenuje ga papa Ivan Pavao II. za nadbiškupa-koadjutora, a u februaru 1998. za nadbiškupa u Buenos Airesu. Posebno se obraća siromahom ter živi skromno i povlačeno. Namjesto biškupskoga sjedišća ima stan s dvimi sobami, a rado vozi se javnimi prometnimi sredstvi.

2001. imenovan je za kardinala ter je generalni relator 10. Svitske biškupske sinode. 2002. odbije predsjedničtvo u Biškupskoj konferenciji Argentinije, ali preuzme tu službu u novembru 2005. Prepira se većkrat s državnim predsjednikom Nestorom Kirchnerom (do 2007.) i Cristinom Fernandez de Kirchner (od 2007.), n. pr. u pitanju obitelj, pravo i socijalni posli.

2007. zaključi generalno spravišće Latinskoamerikanskoga biškupskoga savjeta CELAM u Aparecidi/Brazilija “novu kontinentalnu misiju”. Bergoglio je jedna od značajnih osobov i pelja uredničtvo završnoga dokumenta. Uspješan je prem konzervativnoga i rimskoga protivenja.

2011. je 75 ljet star i ponudi odreknuće od svoje službe, ku papa Benedikt XVI. ne prihvati.

13. marca 2013. - po odreknuću pape Benedikta XVI. od Petrove službe - odibran je Jorge Mario Bergoglio za papu i si odibere ime “Franjo”. Potom se već ne vrati u domovinu. Jur u prvi dani oduševi javnost znaki svoje poniznosti i skromnosti.

U ovi ljeti pontifikata pokrenuo je papa Franjo velike projekte. Posebno istaknuo je skrb za uboge, prognane i bigunce, porinute na rub društva, za mir na svitu, za obitelji i hištva ...

Putovao je 35 puti u inozemstvo - ljetos u Irak, Ugarsku (na završetak Svitskoga dana obiteljev) i Slovačku ter na Cipar i u Grčku, a prvo putovanje 2013. peljalo ga je prilikom Svitskoga dana mladih u Rio de Janeiro. Ostale zemlje i cilji papinih pohodov su:

2014. Sveta zemlja, Koreja, Tirana u Albaniji, Europski parlamenat i Europski savjet, Turska;

2015. Filipine, Sarajevo u Bosni i Hercegovini, Ekvador, Bolivija i Paragvaj, Kuba, Sjedinene amerikanske države i Ujedinjeni narodi ter Kenja, Uganda i Centralafrikanska Republika;

2016. Meksiko, grčki otok Lezbos, Armenija, Poljska prilikom 31. Svitskoga dana mladih, Gruzija i Azerbajdžan ter Švedska;

2017. Egipat, Fatima prilikom 100. obljetnice skazanja Bl. D. Marije, Kolumbija, Mjanmar i Bangladeš;

2018. Čile i Peru, Svitski savjet Crikav u Genfu, Irska prilikom Svitskoga sastanka obiteljev u Dublinu, kot i Litva, Letonija i Estonija;

2019. Panama prilikom 34. Svitskoga dana mladih, Ujedinjeni arapski emirati, Maroko, Bugarska i Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Mozambik, Madagaskar i Mauricij, Tajland i Japan.

U spominu ostaju: molitva za mir 2014. u Vatikanski vrti, pri koj sudjeluju i predsjednik Palestinencev Mahmud Abbas i državni predsjednik u Israelu Schimon Peres; sastanak s moskovskim patrijarhom Kirilom I. na Kubi; i skupna izjava, ku potpiše papa Franjo i šajk Al-Azhar-sveučilišća u Kairu; molitva pape Franje za konac korona-pandemije 2020. na Petrovom trgu prez sudjelovanja ljudi.

Značajne su tri enciklike “Lumen fidei” 2013. ljeta, ku je počeo jur papa em. Benedikt XVI., ter “Laudato si’” 2015. ljeta i “Fratelli tutti” 2020. kot i završni dokumenat Biškupske sinode o obitelji “Amoris laetitia”, pokrenuta obnova vatikanske kurije sinodalni put Crikve širom svita ...

Naša molitva za papu Franju, za ku on uvijek prosi, neka bude čestitka Svetomu Ocu za ov znameniti rodjendan! Bože, živi, papu Franju!