Ukrajina, sinodalni put Katoličanske Crikve širom svita, farski savjeti, siromaštvo i ad-limina-pohod u Rimu - ovo su bile glavne teme tanačenja austrijanskih biškupov pri protulićnom spravišću kotrigov Austrijanske biškupske konferencije od 14. do 17. marca 2022. u Matreiju am Brenner pod peljanjem predsjednika ABK solnogradskoga nadbiškupa dr. Franza Lacknera.

Liturgijski vrhunac je bila večernja sv. maša s vjerniki srijedu, 16. marca u 19.00 ura u hodočasničkoj crikvi sv. Petra i Pavla u Götzensu, ku je držao biškup u Innsbrucku Hermann Glettler ter je i prodikovao. Pred tim priredjen je po navadi zemlje Tirola prijam za kotrige ABK.
 

Srijedu je sudjelovao pri konferenciji i apoštolski nuncij u Austriji, nadbiškup Pedro Lopez Quintana a zbog korone nisu mogli sudjelovati bečanski nadbiškup dr. Christoph kardinal Schönborn, željezanski biškup dr. Egidije Živković i pomoćni biškup u St. Pöltenu dr. Anton Leichtfried. Jur ponediljak, 14. marca navečer sastali su se biškupi s bigunci iz Ukrajine i u Marija Waldrast s njimi molili za mir.
 

Mir i pomoć za Ukrajinu bila je i važna tema tanačenja biškupov, ki su na kraju u izjavi pozvali: “Ne ostavimo sada naše susjede same”. Pohvalili su solidarnost i pripravnost na pomoć u Europi i u Austriji, posebno su spomenuli ukrajinske grčko-katoličanske općine u Austriji i Karitas u bojni pokrajina, u susjedski zemlja i u Austriji, ki mnogo doprinašaju ublaženju nevolje. Da se more hitro i smisleno pomoći, potribni su pinezni dari. Biškupska konferencija dodatno stavlja pol milijuna eurov na raspolaganje za Karitasove pomoćne projekte u vezi Ukrajine. Biškupi su spomenuli i pohod kotrigov savezne vlade i parlamenta u bečanskoj fari Sv. Barbare kot “čvrst znak solidarnosti”.
 

Katoličanska Crikva će kot i u prošlosti sudjelovati kot sigurna partnerica države i civilnoga društva pri humanitarnoj pomoći za prognane, njihovom prihvaćanju i integraciji, zasigurali su biškupi ter potribovali, da se od strani politike hitro odluču potribne mjere za prihvaćanje, prostorije stanovanja, socijalnu opskrbu, pristup na djelo i obrazovanje.
 

Potreseni su biškupi o mjeri nasilja i nevolje u Ukrajini. Jasno odsudili su “napad Ruske na slobodnu i suverenu Ukrajinu”, ki je “u nebo kričući grih ter se mora tako hitro kot nek moguće dokončati.” Zajednica držav mora sve poduzeti, “da oružje tako hitro kot nek moguće šuti ter postane pravičan mir moguć”.

Biškupi su dalje ustanovili, da ima Ukrajina na temelju narodnoga prava kot i iz pogleda crikvene mirovne etike legitimno pravo na obranu, a zajednica držav obvezana je, aldove agresije braniti i potpirati. Kršćani moraju se gledeć boja dokazati kot mirotvorci. A potribna je i strpljiva i stalna molitva za mir.
 

Ljeto obitelji bilo je isto važna tema spravišća ter su kotrigi ABK naglasili, da su si obitelji u Austriji zaslužile “u krizi novo cijenjenje”, ar su se istaknule u času pandemije i boja u Ukrajini kot “najmanje, sigurne ćelije našega društva”. Opomenuli su, da politika triba gledati pri mjera za dobro obitelji, posebno na prava roditeljev. Ča obitelji činu, je “kinč za društvo i Crikvu”.

Na sinodalnom putu Crikve širom svita osvidočeno sudjeluje i Katoličanska Crikva u Austriji, potvrdili su biškupi i predstavili terminski plan do Biškupske sinode u jeseni 2023.
 

Ad-limina-pohod, ki se je zbog korona-pandemije jur dvakrat odrinuo, bit će od 12. do 17. decembra 2022. Na programu su sastanki s papom Franjom i zastupniki uredov vatikanske kurije, da se savjetuje o situaciji Crikve u Austriji.

slika: Diözese Innsbruck/Franz Oss