Pri svojem 36. apoštolskom putovanju u inozemstvo hodočastio je papa Franjo 2. i 3. aprila po slijedi svetoga Pavla na Malti. Glavne teme bile su evangelizacija i potriboća prihvaćanja, zaštite ter integracije migrantov i biguncev.
 

Po srdačnom prijamu na erodromu se je papa automobilom odvezao u Palaču Velikoga meštra u Valleti, na pohod predsjedniku Georgeju Williamu Velliju ter je slijedio susret s premijerom Robertom Abelom a potom s vlasti i diplomatskim zborom, kade je držao prvi govor. Pritom pozvao je usred vjetrov boja na skupnu budućnost mira (vidi stran 8).
 

Otpodne bio je molitveni susret u marijanskom svetišću “Ta’Pinu” na otoku Gozo, kade je Sveti Otac u prodiki poručio, da je radost Crikve evangelizacija. Pred bazilikom Bl. Divice Marije dočekalo ga je oko 3.000 hodočasnikov. Papa je Bl. D. Mariji od Ta’ Pina donesao zlatnu ružu i pomolio se u tišini pred Marijinim likom u kapeli u središću svetišća. Na putu kroz baziliku je blagoslovio bolesnike i dicu. Svidočanstva su dali žena s multiplom sklerozom i nje suprug, ter je jedna divojka govorila o svetišću Ta’ Pina a mladić o različiti stvarnosti na otoku.
 

Nedilju se je papa Franjo u Rabatu susreo s jezuiti Malte na privatnom sastanku, a zatim pomolio u špilji svetoga Pavla. U ovoj špilji je sv. Pavao prema predaji prebavio tri misece i nazvišćavao evandjelje ter je oko nje nastala prva kršćanska zajednica na Malti. Papa se je pomolio i nažgao sviću pred kipom zaštitnika Malte. Molio je za “milost dobroga srca” i ponovno pozvao na iskazivanje dobrodošlice biguncem i ljudsko bratstvo ter odsudio ravnodušnost. Papa se je zatim pomolio i u baziliki sv. Pavla, zgradjenoj nad Špiljom, i molio za jačanje vjere, kako bi “svi s mudrošću shvatili, ka ih je ljubav stvorila, krv otkupila i duh obnovio”. Zatim se je razgovarao s nekoliko dice, darovao im očenaše a oni njemu svoje slike, ter s bolesniki, ljudi prez doma, s nevoljnimi i odvisniki.
 

Svetu mašu slavio je u Florijani i potom predvodio molitvu Andjeoskoga pozdravljenja. Pri sv. maši sudjelovalo je 20.000 hodočasnikov, ki su se okupili na Žitnom trgu pred crikvom sv. Publija. Papa je pozvao, “da se ne broju nazočni, nego išću oni, ki nisu nazočni”.

Nima griha ili neuspjeha, ki prinesen Bogu, ne more postati prilika za početak novoga, drugačijega života, u znaku milosrdnosti, istaknuo je papa u prodiki. Pritom je napomenuo, da Bog uvijek ostavlja otvorenu mogućnost i svaki put zna pronajti pute oslobodjenja i spasenja. S Jezušem je uvijek moguć novi, drugačiji život.
 

Na kraju sv. maše se je papa Franjo u svojem podnevnom govoru zahvalio Maltežanom na dobrodošlici ter ponovno spomenuo humanitarnu tragediju izmučene Ukrajine. Mlade je posebno potaknuo, da se zaljubu u Kristuša i ne zaboravu svoje staremajke i stareoce; trošiti se u ljubavi čini nas slobodnim. Ponovno je potaknuo na molitvu za Ukrajinu, bombardiranu u boju, ki je svetogrdni čin.

Otpodne je papa još pohodio Centar za migrante “Ivan XXIII. Peace Lab” i se onde sastao s 200 biguncev, uglavnom iz Afrike ter držao govor.
 

Pri putovanju na Maltu odgovarao je papa Franjo na pitanja nazočnih novinarov. Rekao je, da premišljava prihvaćanje poziva ukrajinskoga predsjednika Volodimira Zelenskoga, da otputuje u Kijev. Pred otputovanjem subotu jutro se je u Domu sv. Marte sastao s nekoliko pobiglih ukrajinskih obitelji, a jur petak, 1. aprila otpodne pomolio se je u baziliki Svete Marije Velike pred ikonom “ Salus Populi Romani” i izručio Majki Božjoj svoje putovanje na Maltu.

Franjo je treći papa, ki je pohodio Maltu - sveti Ivan Pavao II. bio je onde 1990. i 2001. a Benedikta XVI. 2010.

slika: Copyright 2022, KNA GmbH, www.kna.de, All Rights Reserved, Vatican Media