Ravno kot na dan rodjenja more papa em. Benedikt XVI. ljetos slaviti svoj 95. rodjendan na Veliku subotu, 16. aprila.

Devet ljet je sada jur u mirovini “papa emeritus” - prvi po 718 ljeti crikvene povijesti. A povijesne knjige nazvat ćedu ga “profesor papa”, ar su njegovi govori pred Ujedinjeni narodi, u parlamenti u Berlinu ili Londonu bili zahtjevni kot sveučilišna predavanja ter i zato, ča nikada nije skrivao svoju ljubav prema akademskoj teologiji. Ali doživio je i nenavidnost i kritiku. Glavna želja mu je ali uvijek bila, da daje zasjajiti lipoti vjere.

Joseph Ratzinger narodio se je na Veliku subotu, 16. aprila 1927. u mjestu Marktl am Inn, u biškupiji Passau u Nimškoj. Isti dan primio je sveti krst novo blagoslovljenom vodom. Ditinstvo i mlada ljeta proživio je u Traunsteinu, blizu austrijanske granice i kih 30 km od Solnograda. Vjera i odgoj u obitelji pripravili su ga na ona ljeta, kada je nacionalsocijalistički režim širio ozračje velikoga neprijateljstva protiv Katoličanske Crikve. Ravno u ovoj teškoj situaciji ali je otkrio lipotu i istinu vjere u Kristuša.

Od 1946. do 1951. ljeta študirao je filozofiju i teologiju u Freisingu i Münchenu. Za svećenika zaredjen je 29. junija 1951. skupa sa svojim starijim bratom Georgom u stolnoj crikvi u Freisingu. Mladu mašu svečevao je 8. julija 1951. u Traunsteinu.

1953. promovirao je iz teologije. Četira ljeta kasnije se je habilitirao. Predavao je dogmatsku i fundamentalnu teologiju u Freisingu, Bonnu, Münsteru i Tübingenu. 1969. postao je profesor dogmatike i povijesti dogmov na sveučilišću u Regensburgu, na kom je bio i vicerektor.

Od početka Drugoga vatikanskoga koncila bio je teološki savjetnik kölnskoga nadbiškupa kardinala Josepha Fringsa.

Zahvaljujući intenzivnoj znanstvenoj djelatnosti, povjerene su mu važne zadaće u Nimškoj biškupskoj konferenciji ter Medjunarodnoj papinskoj teološkoj komisiji. Autor je brojnih teoloških djel.

Nadbiškupom Münchena i Freisinga imenovao ga je papa Pavao VI. 25. marca 1977. ter je isto ljeto postao i kardinal.
 

Prefektom Kongregacije za nauk vjere ter predsjednikom Papinske biblijske komisije i Medjunarodne teološke komisije imenovao ga je papa Ivan Pavao II. 25. novembra 1981. Bio je predsjednik Papinske komisije za pripravljanje “Katekizma Katoličanske Crikve”, ki je dovršen po šest ljeti djela (1986. - 1992.).

6. novembra 1998. aprobirao je papa Ivan Pavao II. odibranje kardinalov-biškupov, u kom je postao vice-dekan kolegija kardinalov a 30. novembra 2001. odibran je dekanom.
 

Od 13. novembra 2000. je počasni kotrig Papinske znanstvene akademije.

U Rimskoj kuriji bio je kotrig Savjeta Državnoga tajničtva za odnose s državami, kongregacijov za istočne Crikve, za bogoslužje i disciplinu sakramentov, za biškupe, za evangelizaciju narodov, katoličanski odgoj, kler i za proglašavanje svecev, papinskih savjetov za jedinstvo kršćanov i kulturu; za Vrhovni sud Apoštolske signature, kotrig papinskih komisijov za Latinsku Ameriku; “Ecclesia Dei”; Komisije za autentično tumačenje Zakonika kanonskoga prava i Komisije za reviziju Zakonika kanonskoga prava istočnih Crikav.
 

Petrovim nasljednikom izabran je Joseph kardinal Ratzinger 19. aprila 2005. i izibrao si ime Benedikt XVI. Reformirao je Rimsku kuriju (2006.) i ustanovio Papinski savjet za širenje nove evangelizacije (2011.). Bio je na 24 apoštolski putovanji izvan Italije, na svi kontinenti - 7. putovanje peljalo je papu Benedikta XVI. od 7. do 9. septembra 2007. u Austriju a 19. putovanje išlo je 4. i 5. junija 2011. u Hrvatsku. U Italiji obavio je 29 pohodov.

Održao je dvi redovite i dvi posebne biškupske sinode. Objavio je enciklike: “Bog je ljubav” (2005.), “U ufanju spašeni” (2007.) i “Ljubav u istini” (2009.), ter skupa s naslijednikom papom Franjom “Svitlost vjere” (2013.). Od 2007. do 2012. izdao je u tri sveski teološko djelo “Jezuš iz Nazareta” ...

Povijesno bilo je odreknuće pape Benedikta XVI. od papinske službe s 28. februarom 2013.: “Željim i u buduće služiti svim srcem, čitavim životom posvećenim molitvi, sv. Crikvu Božju”.
 

Papa em. Benedikt XVI. “je kot svića, ka izgara, polagano ali mirno”, rekao je jur 2016. njegov osobni tajnik nadbiškup Georg Gänswein.

Zaista je sjajno zablistala vazmena svitlost Goristaloga po papi Benediktu XVI. u ovi njegovi 95 ljeti, bilo u aktivnoj službi ali i tihim svidočanstvom u molitvi i trpljenju.

Goristali neka udili svojemu vazmenomu svidoku svoj obiljan blagoslov i milost! Hvalimo našom molitvom papi Benediktu XVI., ki je u mladi ljeti boravio i u Gradišća i našom biškupijom i nje natpastiri prijateljski povezan ter nam za jubilarna ljeta sv. Martina i 60 ljet biškupije podario posebne molitve.

slika:  Franz Josef Rupprecht