Kratko pred 70. obljetnicom svećeničtva preminuo je ponediljak, 21. junija oko podneva najstariji svećenik u Gradišću msgr. št. nadsavj. prof. dr. Štefan Geošić.

Zapravo se je za 1. julija u Klimpuhu pripravljala “milosna maša” - kako bi rekli posebnim nazivom za ov vrlo rijetki jubilej 70. obljetnice svećeničtva -, ku su sa sada pokojnim željili proslaviti svećeniki i vjerniki. Sada je jubilar pozvan svojemu Stvoritelju.
 

Pokojni narodio se je u seljačkoj obitelji 18. augusta 1927. u Petrovom Selu u Ugarskoj. Onde je pohodio osnovnu školu, gimnaziju u Sambotelu a teologiju študirao na sveučilišću u Beču (Pazmaneum), ter biblijske znanosti u Rimu i Jeruzalemu (1955. - 1958.).

Na Petrovu 1952. zaredjen je u Beču za svećenika domaće Sambotelske biškupije, čiji svećenik je ostao cijeli život. U septembru stupio je u službu Apoštolske administrature Gradišća ter prvo bio kapelan u Filežu, onda u Mjenovu a po završetku študijov došao za farskoga vikara u Klimpuh, kade je bio nadalje farnik do umirovljenja 2007.

Uzato vršio je i službe u dotičnom dekanatu (dušobrižnik za muže u dekanatu Svetica od 1959. do 1962. i komornik Ruštanskoga dekanata od 1991. do 1998.), skrbio se i za Rasporak (1963./1964.), bio i kotrig u Liturgijskoj potkomisiji za hrvatske posle (1965. - 1970. ter 1991. - 1994.), podučavao vjeronauk na Trgovačkoj akademiji u Željeznu (1967. - 1987.) i bio nadzornik za katoličanski vjeronauk na hrvatskom jeziku u obavezni škola.
 

Za njegovo angažirano djelovanje dobio je brojna odlikovanja: biškupski duhovni savjetnik (1964.), profesor (1972.), študijski nadsavjetnik (1983.), Veliki časni znak zemlje Gradišća (1991.), papinski časni kapelan-monsignjore (1992.).

Vrlo aktivan je bio i na kulturnom polju. U Klimpuhu utemeljio je kazališnu grupu i s njom redovito zavježbao igrokaze, ke je i dostkrat sam napisao, ter s njimi nastupio i dalje od domaćih granic. Napisao i druge knjige, kot na primjer monografije prilikom obljetnic farske crikve u Klimpuhu i svojega rodnoga Petrovoga Sela ili o Gradišćanski Hrvati tokom vrimena. Bio je lektor “Psalmov”, ke je na hrvatski jezik prevodio p. dr. Augustin Blazović OSB, a priredio je i lekcionare za dane kroz tajedan ter prevodio i privatno izdao Bibliju-Stari i Novi zakon, pri čem mu je bilo na pomoć njegovo poznavanje osam jezikov - uz hrvatskoga, ugarskoga i nimškoga još i starogrčki, latinski, francuski, talijanski i engleski.
 

Pred pet ljeti čestitao je biškup dr. Egidije Živković pokojnomu prilikom ondašnje njegove 65. obljetnice svečeničtva i zu drugo hvalio ovimi riči: “... Prilikom Tvojega 65-ljetnoga duhovničkoga jubileja i 90. rodjendana u augustu Ti zato ovim putem u ime naše Željezanske biškupije i u moje ime najsrdačnije čestitam i izrazujem moje dobre želje! Ravno u ovi dani s Tobom skupa hvalim Bogu na daru života i poziva u duhovničku službu kot i za njegovu veliku milost, ljubav i blizinu u dobri i teški dani! Ovom prilikom hvalim i Tebi na Tvojem dugoljetnom duhovničkom služenju u našoj biškupiji, bilo kot kapelan i farnik, vjeroučitelj i nadzornik za hrvatski vjeronauk, kulturni pokretač - mislim na Klimpuške igrokaze -, graditelj i prevoditelj Biblije, povjesničar i izdavač različnih publikacijov. Ne samo u Klimpuhu, nego i u cijeloj našoj Željezanskoj biškupiji i u povijesti Gradišćanskih Hrvatov ostavio si diboke slijede - mnogo si doprinesao opstanku i razvitku našega hrvatskoga naroda! Zato Ti velim od srca Bog plati za sve, s čim si nas u vjerskom i u narodnom pogledu obogatio i nas obogaćuješ! ...”
Molimo za pokojnoga i izručimo ga milosrdnosti Božjoj!
 

Namjesto milosne maše lučit ćemo se od pokojnoga farnika dr. Geošića petak, 1. julija u 14.00 ura u farskoj crikvi u Klimpuhu. Po sv. maši slijedi pokop.

Četvrtak, 30. junija navečer bit će u 18.00 navečer dvorenje u klimpuškoj farskoj crikvi.

slika: arhiv hrvatskoga vikarijata