Potpuno u znaku sinodalnosti stalo je ljetno spravišće kotrigov Austrijanske biškupske konferencije od 20. do 23. junija u Celju, komu je predsjedao solnogradski nadbiškup dr. Franz Lackner, predsjednik ABK.
 

Spravišće počelo je skupnom molitvom u baziliki. Na početku su se kotrigi ABK savjetovali s oko 60 osobov o Sinodalnom putu, koga je pokrenuo papa Franjo. Ekumenske impulze o sinodalnosti dali su grčko-pravoslavni metropolit Arsenios (Kardamakis) i evangelički biškup Michael Kalupka.

Daljnja glavna tema je bio boj u Ukrajini i njegove posljedice ter su se biškupi sastali i s nekoliko biguncev iz Ukrajine.
 

Srijedu, 22. junija pohodio je biškupe apoštolski nuncij u Austriji nadbiškup dr. Pedro Lopez Quintana i po tanačenju sudjelovao i pri sv. maši u baziliki. Nju je predvodio biškup u Gurku-Celovcu dr. Jožef Marketz ter držao i prodiku.

Cilj tanačenje o sinodalnosti je bio, sažeti rezultate sinodalnoga puta na razini dijecezov, o nji se savjetovati i najti pravu značajnost. Potribne podloge zato je sastavilo dotično uredničtvo. Rezultati tanačenja u Celju ćedu biti dodani nacionalnoj sintezi, ka će se do 15. augusta poslati tajničtvu Sinode u Vatikanu ter će se i obdjelodaniti.

Sinodalni proces će se nastaviti na kontinentalnoj i svitskoj razini. Sinodalnost je životni princip Crikve i mora postati po sebi razumljiva stvarnost na svi razina crikvenoga žitka u Austriji. Pritom ne ide samo za unutarcrikveni postupak: Sve većoj polarizaciji, fragmentaciji i razdraženosti u društvu more se konačno zeti oštrina i pretvoriti poštovanja punim sastankom i cijenjenja punim razgovorom. ...
 

Pri svi do sada izvršeni sinodalni procesi u austrijanski biškupija pokazala su se troja područja kot vrlo hitna u crikvenom žitku: pitanja u vezi stanja žene u Crikvi i pravičnost med spoli, pitanja o sudjelovanju kršćanov-laikov u crikveni služba i žitku ter pitanja o ophadjanju s odnosno inkluziji grupov na rubu i marginaliziranimi.

Ove teme ćedu se uz druge primiti u austrijansku podlogu i predati za Sinodalni put na svitskoj razini. Daljnje korake u vezi tih trih tematskih područjev moru u vlašćoj odgovornosti učiniti mjesne Crikve - ali uvijek u vezi s Crikvom širom svita, naglasili su biškupi u skupnoj izjavi ter se zaufaju, da skupno medjusobno slušanje kot i slušanje na to, ča nam Bog danas želji reći, otvara pute, ki nosu već vjere, ufanja i ljubavi u svit.

Solidarnost s Ukrajinom naglasili su biškupi kot drugu temu. Do sada je oko 9 milijuni Ukrajincev na bigu unutar zemlje a oko 4 milijuni pobigli su u inozemstvo; od njih oko 75.000 u Austriju. Dnevno u Ukrajini premine oko 300 ljudi zbog boja, a još 1.000 je svaki dan teško naranjeno. Najtemeljitija prava človika na žitak i dostojanstvo se kršu a još uvijek se ne vidi konac ove strahote.

Pomoć i solidarnost sa svimi ljudi, ki trpu zbog boja u Ukrajini i sa svimi bigunci, mora biti naš odgovor na to, istaknuli su biškupi u izjavi i pokazali, da su ali potribne i perspektive ufanja. Tomu sliši i pripravnost, svisno prihvatiti škodu, ka slijedi iz solidarnosti slobodnoga svita s Ukrajinom. Tako potpiraju austrijanski biškupiji skupa s biškupi u Europi politične namjere, da se daje Ukrajini stanje za pristup u Europsku uniju.
 

Ufanje daje i skupno ophadjanje Crikav i religijov u Ukrajini, ke su složne gledeć napada Ruske. Kot svistan znak solidarnosti će zato predsjednik ABK pohoditi od 10. do 13. julija Crikve i neke pomoćne projekte u Ukrajini. Konkretno ćedu nadbiškup Franz Lackner i biškup Wilhelm Krautwaschl 11. julija sudjelovati pri Sinodi ukrajinsko-katoličanske Crikve, ka će biti zbog boja ovput u gradu Przemysl u Poljskoj. Potom ćedu se obadva biškupi sastati u Lwiwu (Lembergu) s vrhovnimi predstavniki politike, obadvih pravoslavnih Crikav u Ukrajini ter s nadbiškupom ondešnje rimo-katoličanske Crikve.

U Celju se zaziva Majka Božja Marija kot “Mater gentium Slavorum” (Majka slavskih narodov). Njoj izručaju biškupi ljude u Ukrajini ter molu za hitar i pravičan mir.

slike: Josef Kuss, Kathpress/Paul Wuthe