Srijedu, 3. augusta držao je papa Franjo - po pauzi u juliju - opet opću audijenciju, pri koj je pogledao na svoj apoštolski pohod u Kanadi od 24. do 30. julija. Ovo je bilo pokorničko hodočašće, na kom je prigrlio autohtone narode, ki su stoljeća dugo trpili nepravičnost.
 

Ovo putovanje, na kom je pohodio varoše Edmonton, Quebec ter arktički grad Iqaluit, bilo je drugačije putovanje od ostalih, ustanovio je papa.

“Glavni motiv bio je, sastati se s starosjedilačkim stanovničtvom, da bih im izrazio svoju blizinu i svoju bol i zamolio oprošćenje za zlo, ko su im nanosili mnogi kršćani, uključujući mnoge katoličane, ki su u prošlosti suradjivali u politika prisilne asimilacije i oslobodjenja, ke su provodile vlade te dobe.”
 

U tom pogledu “je u Kanadi pokrenut proces, ki ima za cilj, ispisati novu stranicu”, ter se želji nastaviti zajedno hoditi, uvijek bliže autohtonim narodom. Sveti Otac je istaknuo i kako je bilo prigodno geslo pohoda: “Hoditi zajedno”.

Diblji uvid “pokazuje, da su, s jedne strane, neki muži i žene u Crikvi bili med najodlučniji i najhrabriji poborniki dostojanstva autohtonih narodov, stajući u njihovu obranu i pridonoseći poznavanju njihovih jezikov i kulturov“.
 

Ali s druge strane “nažalost nije manjkalo onih, ki su sudjelovali u programi, za ke danas shvaćamo, da su neprihvatljivi i se protivu evandjelju”.

U tom smislu, ponovio je papa, bilo je to “pokorničko hodočašće”. “Bilo je mnogo radosnih hipcev, ali u cjelini gledano, smisao i ton bilo je razmišljanje, pokajanje i pomirenje”.
 

U Edmotonu, spomenuo se je Sveti Otac, bilo je iskreno i bolno sjećanje na prošlost, ko se potom nastavilo u Quebecu s molbom za pomirenje, rodjeno iz ufanja kroz Kristuša, a zaključeno u Iqaluitu s iskrenim povjerenjem u ozdravljenje, ko je moguće snagom Goristaloga Gospodina, ki sve čini novim.
Papa se je sastao s autohtoni narodi Kanade - Prvimi Narodi (First Nations), Métisi ter Inuiti - kot i s mjesnom Crikvom i vlasti zemlje. Papa je pritom ponovno potvrdio aktivnu pripravnost Svete Stolice i ondešnjih katoličanskih zajednic, da promiču izvorne kulture, s odgovarajućimi duhovnimi puti i s pozornošću na običaje i jezike narodov.

Upozorio je i na prisutnost kolonizacijskoga mentaliteta, ki se danas predstavlja pod različnimi obliki ideoloških kolonizacijov, ke ugrožavaju tradiciju, povijest i vjerske veze naroda. Potribno je ponovno uspostavljanje zdrave ravnoteže, sklada izmed modernosti i starih kulturov, izmed sekularizacije i duhovnih vridnosti, “a to direktno uključuje poslanje Crikve, poslane po svem svitu svidočiti i ‘sijati' sveopće bratstvo, ko poštuje i promiče lokalnu dimenziju s nje brojnim bogatstvom”, rekao je papa.

slika: Copyright 2022, KNA GmbH, www.kna.de, All Rights Reserved, Paul Haring