Od 7. do 10. novembra održali su kotrigi Austrijanske biškupske konferencije svoje jesensko spravišće u Solnogradu u samostanu Michaelbeuern. Pritom su pozvali austrijansko stanovničtvo na složnost a političare opomenuli na službu za opće dobro.
Izazivanje kot su to stoplenje klime, pandemija, energetska kriza, podražanje i kriza migracije moru se svladati samo slogom. Pozvala su, učiti se iz povijesti: “Ravno u prošli 100 ljeti morala je Austrija bolno doživiti, u kakove dibine more pasti nahuskano i neprijateljsko društvo i ča se more slogom i humanošću skupno dostignuti.”
Izjave izdali su o Sinodalnom procesu, obrani klime i biodiverzitetu, pastoralni asistenti i farski savjeti (vidi strani 6 i 7) - najavili su, dati 1 milijun eurov pomoći za ugrožene zbog podražanja - ter su naglasili, da dijeceze kanu smanjiti 60 % CO2-emisijov do 2030.
Na početku crikvenoga ljeta s adventom preporučaju biškupi svim ljudem držanja kot su sućutenje i solidarnost, povjerenje i zaufanje u Boga (vidi pastirsko pismo na strani 5).
Biškupi u izjavi opominjaju i domaću politiku: Otkrića o dogodjaji prošloga vrimena uzrokovala su gubitak povjerenja, ča je pogibel za demokraciju. “Daleko proširena skeptika zaškuruje iskreno i nažalost dostkrat nepohvaljeno trsenje tako mnogih u politiki i njihovom angažmanu za ljude u našoj zemlji”.
Ukrajina, azil, podražanje: Slogu u Austriji potribovali su biškupi u vezi “agresorskoga boja Ruske protiv Ukrajine, ki se protivi narodnomu pravu” i bigu iz bojne krajine. Oni ocjenjuju donošene sankcije protiv agresora kot “sredstvo, da se brani protiv velike nepravice”. Odsuditi se mora svaki pokus, da se u ime religije opravičuju militarne agresije, boj i nasilje: “Ki tako djela, griši protiv Boga i ljudi.” Politika je i izazvana, da već čini za integraciju biguncev iz Ukrajine, pred svim u vezi djela.
U vezi krize smješćenja prositeljev azila u šatoru iz drugih kriznih regijov ustanovili su biškupi, da moraju sva nadležna mjesta suradjivati ter kot i do sada pohasnovati i crikvene i druge pomoćne ustanove civilnoga društva.
Stroški energije i veliko podražanje daju i u Austriji znatno rasti nevolji, opominjaju biškupi. Socijalni i obiteljski potpori, ke je vlada zaključila, su “pravi napredak”, ali potribne bit ćedu još daljnje mjere. Crikva sama trsi se za ublaženje, spomenuli su biškupi i pokazali na inicijative Karitasa i drugih ustanovov. Najavili su, da stavlja biškupska konferencija kot hitnu mjeru putem dijecezov dodatno jedan milijun eurov za pomoć Karitasa na raspolaganje. Proširiti da će se i pomoć putem “socijalnih kumov” - školovanih dobrovoljnih suradnikov/ic, ki ćedu povezivati fare i Karitasove ustanove.
Austrija neka već čini za zaštitu klime i obdržanje biodiverziteta, naglasili su biškupi pred pozadinom konferencije o svitskoj klimi u Egiptu. Gledeć sve hitrijega stopljenja klime su pred svim obvezane industrijske nacije - kot glavni pokrenitelji promjene klime - “na velikodušnu pomoć zarad pravičnosti i vlašćih interesov”. Isto tako su potribni novi i dalekosežni cilji u zaštiti biodiverziteta unutar medjunarodne zajednice držav.
U istu dob kani Katoličanska Crikva intenzivirati svoje vlašće trsenje na zaštitu klime. Tako su biškupi zaključili, da se smanju na području dijecezov CO2-emisije do 2030. ljeta za 60 %. Da se ov cilj dostigne, neka se hasnuju dvi procente dijecezanskoga bidžeta.
Sinodalni put je s objavljenjem vatikanskoga djelatnoga dokumenta za djelo na kontinentalnoj razini “za daljnji odlučujuć korak napredovao”. Biškupi pozdravljaju djelatni dokumenat kot i odluku pape na produženje puta za jedno ljeto i tim na “još intenzivnije zavježbanje u sinodalnost”. Pritom se neka još već uključu i oni, ki su od Crikve odaljeni, naglasio je nadbiškup Lackner prema medijam.
Živa Crikva na licu mjesta - farske općine i pastoralni asistenti
Početkom novembra pohvalili su austrijanski biškupi pri svojem jesenskom spravišću u Michaelbeuernu u posebnoj izjavi djelovanje farskih savjetov. Hvalili su im za njihovu dobrovoljnu službu. Onih 27.000 žen i muži, ki su pri izboru onih već od 3.000 far zemlje na protuliće poslani na ovu službu, su “živa Crikva na licu mjesta” ter “jur sada živu onu sinodalnost, ku je papa Franjo dao cijeloj Crikvi širom svita za nalog”.
Biškupi su spomenuli i na to, da u fara ter na drugi dušobrižnički područji sada 50 ljet djeluju pastoralni asistenti i pastoralne asistentice - ukupno kih 1.500 akademsko ili drugačije izobraženih laikov. Dušobrižničtvo je s njimi “dobilo mnoge dragocjene impulze i promjene”, rečeno je u izjavi.
U slika predstavljamo ljetos novo odibrane farske savjete nekih naših hrvatskih odnosno dvojezičnih far. Od srca hvalimo za njihovo djelo i željimo na početku njihove službe i ovoga novoga crikvenoga ljeta Božji blagoslov!
slika: Kathpress/Paul Wuthe