Od 12. do 16. decembra boravili su austrijanski biškupi na ad-limina-pohodu u Rimu. Pri ovom službenom pohodu, ki ima od uvijek karakter shodišća, pohodili nisu samo službene vatikanske vlasti, nego i sveta mjesta-grobe apoštolov u glavni rimski bazilika.

Vrhunac bilo je audijencija kod pape Franje petak, 16. decembra, i to dan pred papinim 86. rodjendanom. Tako su biškupi čestitali Svetomu Ocu s ukusnom bečanskom “Sachertorte” ter mu dvojezično otpjevali svoje dobre želje.
 

Audijencija kod pape Franje u Vatikanu bila je u 10.00 ura u vrlo srdačnoj atmosferi. Sudjelovali su svi kotrigi Austrijanske biškupske konferencije s predsjednikom nadbiškupom dr. Franzom Lacknerom. Papa Franjo je osobno i pojedinačno pozdravio dionike ter je slijedio skupni razgovor za dvi ure. Nadbiškup dr. Franz Lackner i kardinal dr. Christoph Schönborn izjavili su potom, da se je govorilo o izrazito pastoralni pitanji. Papa je potaknuo austrijanske biškupe, da idu najper u sinodalnom procesu i pažljivo slušaju, ča je Božja volja. Po audijenciji s papom nastavili su se razgovori u uredi vatikanske kurije. Predvidjen je bio sastanak s ravnatelji II. Odjela u Državnom tajničtvu, ko je nadležno za odnose Svete Stolice s državami.
 

Ljetošnji ad-limina-pohod u Rimu počeo je ponediljak, 12. decembra jutro sa svetom mašom na grobu sv. Petra, ku je svečevao predsjednik ABK nadbiškup dr. Franz Lackner. Naglasio je: “Mi se kot partikularna Crikva željimo uključiti u univerzalnu Crikvu, da povezani ostanemo s onim jednim zviranjkom, ki je apoštole nekada tako jako ganuo.” Kot je sv. Petar naslijedovao Jezuša, “kanimo i mi u 21. stoljeću ostati u Jezuševi stupina”.

Po svetoj maši počeli su pohodi i razgovori biškupov kod vatikanskih uredov - ponediljak dopodne u Dikasteriju za kulturu i obrazovanje, u Dikasteriju za bogoslužje i uredbu sakramentov ter u Dikasteriju za ustanove posvećenoga života i društva apoštolskoga života. Na programu je bio i pohod u Generalnom tajničtvu Biškupske sinode ter je veći dio biškupov bio i u Tajničtvu za ekonomska pitanja.

Na kraju dana molili su biškupi vešperu u Papinskom institutu za crikvenu muziku a sastali se i s ravnateljstvom instituta.
 

I drugi dan pohoda - utorak, 13. decembra - počeo je sa svetom mašom u Lateranskoj baziliki, ku je predvodio kardinal Christoph Schönborn. Potom su dopodne svi kotrigi ABK bili u Dikasteriju za biškupe, u Dikasteriju za nauk vjere i u onom za kler. U toku dana su pohodili vatikanske urede za medjuvjerski dijalog i Komisiju za zaštitu maloljetnikov. Navečer su brojni biškupi bili u svećeničkom kolegu “Collegium Germanicum et Hungaricum”.

Srijedu, 14. decembra slavili su biškupi jutro sv. mašu u baziliki sv. Marije Velike, “Santa Maria Maggiore”. U svojoj prodiki je biškup u Linzu dr. Manfred Scheuer pokazao, da se u ovoj baziliki čuva drivo betlehemskih jaslic. Spomenuo je, da će isti dan divojčica Sarah Noska pri generalnoj audijenciji predati “Betlehemsku svitlost mira” papi Franji. Svitlost dohadja iz špilje Jezuševoga narodjenja u Betlehemu i ide dalje u New York u UNO ter na druge kontinente. Santa Maria Maggiore je rimski Betlehem, kade je božićna poruka mira učvršćena. To je i nalog biškupom: “Naša služba neka bude za mir, jedinstvo i pomirenje”. Na kraji sv. maše pomolili su se biškupi za papa Franju pred ikonom Bl. D. Marije “Salus Populi Romani”, kade Sveti Otac moli pred i po svoji putovanji.
Po sv. maši su svi biškupi išli na pohod u Dikasterij za laike, obitelj i život a zatim u Dikasterij za širenje cjelovitoga ljudskoga razvitka. Dalje su na programu bili razgovori u Dikasteriju za evangelizaciju i onom za komunikaciju a navečer je bio prijam u veleposlanstvu Republike Austrije kod Svete Stolice. Nju ravna Marcus Bergmann, ki je 16. septembra predao svoju dotičnu službenu povelju.
 

Četvrtak, 15. decembra svečevali su biškupi svetu mašu u crikvi “Santa Maria dell’Anima” ter pohodili ondešnju nimšku farsku zajednicu u Rimu i koleg svećenikov. Prodikovao je biškup dr. Egidije Živković i pokazao na 600-ljetnu povijest crikvene zaklade “Santa Maria dell’Anima”. Protumačio je grb Anime u pogledu na službu biškupov: Oni neka kot Marija razborito peljaju ljude - pred svim siromahe i izgraničene - k Kristušu, sredini vjere.

Pri slijedećem sastanku u biblioteki stana spomenuo je rektor Anime - ki je porijeklom iz Solnograda - Michael Max na povezanost Anime sa Svetimi Oci. Po navadi - da se u nazočnosti jednoga kardinala digne staklo i napije na papu - natuknuli su se nazočni biškupi i zastupniki Crikve i društva na zdravlje Svetoga Oca, papu Franju “Viva il Papa”.
 

Četvrtak dopodne pohodili su biškupi Dikasterij za evangelizaciju. Ova vatikanska velevlast novo je utemeljana pri obnovi kurije ter su proširene nje kompetencije. Novo osnovani I. Odjel je nadležan za glavna pitanja evangelizacije u svitu, a II. Odjel - koga su biškupi pohodili jur srijedu, 14. decembra - je nadležan za “prvu evangelizaciju i nove partikularne Crikve”, to znači zvećega za misionske zemlje na jugu.

Zatim su delegacije biškupske konferencije u isto vrime pohodili Dikasterij za Istočne Crikve, Dikasterij za kauze svecev kot i Vrhovni sud Apoštolske signature.
Na obuhvatnom programu je bio i pohod biškupov u Dikasteriju za širenje jedinstva kršćanov (ekumenu) i Dikasterij za zakonodavne tekste.

Kako je pohod počeo, tako je petak, 16. decembra i završio sa sv. mašom u Pavlovoj baziliki, ku je predvodio biškup u St. Pöltenu dr. Alois Schwarz.

Poslidnji skupni sastanak Austrijanske biškupske konferencije s papom Franjom je bio ad-limina-pohod 2014. ljeta. Ljetošnji pohod je bio predvidjen jur prije, ali se je zbog korona-pandemije morao dvakrat odgoditi.

slike: Vatican Media i Kathpress/Paul Wuthe